I-II, q. 73, a. 4
Prosuđuje li se prema dostojanstvu kreposti kojima se grijesi opiru
Prigovor 1. Čini se da se težina grijeha ne razlikuje prema dostojanstvu kreposti kojima se grijesi opiru, tako naime da se većoj kreposti opire teži grijeh. Jer kako se kaže u Izr 15: „U obilnoj pravednosti krepost je najveća“. No kako Gospodin kaže, Mt 5, obilna pravednost suzbija srdžbu; koja je manji grijeh od ubojstva, koje suzbija manja pravednost. Dakle najvećoj se kreposti opire najmanji grijeh.
Prigovor 2. Nadalje, u II. Ethic. kaže se da je krepost oko teškoga i dobra, iz čega se čini da je veća krepost oko težega. No manji je grijeh ako čovjek zakaže u težemu nego ako zakaže u manje teškome. Dakle većoj se kreposti opire manji grijeh.
Prigovor 3. Nadalje, ljubav je veća krepost od vjere i nade, kako se kaže u 1 Kor 13. No mržnja, koja se opire ljubavi, manji je grijeh od nevjere ili očaja, koji se opiru vjeri i nadi. Dakle većoj se kreposti opire manji grijeh.
Naprotiv, Filozof kaže, u VIII. Ethic., da je „najgore protivno najboljemu“. Najbolje je pak u moralnim stvarima najveća krepost; a najgore najteži grijeh. Dakle najvećoj se kreposti opire najteži grijeh.
Odgovaram: treba reći da se kreposti opire neki grijeh na jedan način doduše ponajprije i izravno, onaj naime koji je oko istoga objekta, jer protivnosti su oko istoga. I na taj je način nužno da se većoj kreposti opire teži grijeh. Kao što se naime sa strane objekta promatra veća težina grijeha, tako također i veće dostojanstvo kreposti, jer i jedno i drugo iz objekta zadobiva vrstu, kako je bjelodano iz gore rečenoga. Stoga je nužno da se najvećoj kreposti izravno protivi najveći grijeh, kao koji se ponajviše od nje udaljuje u istome rodu. Na drugi se način može razmatrati opreka kreposti prema grijehu prema nekome protezanju kreposti koja suzbija grijeh, koliko naime krepost bude veća, utoliko više udaljuje čovjeka od sebi protivnoga grijeha, tako da ne samo sam grijeh, nego također i ono što navodi na grijeh suzbija. I tako je očito da ukoliko neka krepost bude veća, utoliko također i manje grijehe suzbija, kao što i zdravlje, ukoliko bude veće, utoliko također i manje poremećenosti isključuje. I na taj se način većoj kreposti opire manji grijeh sa strane učinka.
Odgovor na 1. prigovor: taj razlog polazi od opreke koja se promatra prema suzbijanju grijeha, tako naime obilna pravednost također i manje grijehe suzbija.
Odgovor na 2. prigovor: većoj kreposti, koja je oko težega dobra, izravno se protivi grijeh koji je oko težega zla. Naime na oba se mjesta nalazi neka istaknutost, iz toga što se pokazuje volja sklonija dobru ili zlu time što se teškoćom ne svladava.
Odgovor na 3. prigovor: ljubav nije bilo kakva ljubav, nego ljubav prema Bogu. Stoga joj se ne opire bilo kakva mržnja izravno, nego mržnja prema Bogu, koja je najteži od grijeha.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.