Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 73, a. 2

Jesu li svi jednaki

Prigovor 1. Čini se da su svi grijesi jednaki. To je naime griješiti: činiti što nije dopušteno. No činiti što nije dopušteno na jedan se te isti način u svemu prekorava. Dakle griješiti se na jedan te isti način prekorava. Nije dakle jedan grijeh od drugoga teži.

Prigovor 2. Nadalje, svaki se grijeh sastoji u tome što čovjek prelazi pravilo razuma, koje se tako odnosi prema ljudskim činima kao ravnalo u tjelesnim stvarima. Dakle griješiti je slično onome što je preskočiti crte. No preskočiti crte jest jednako i na jedan način, čak i ako se netko dalje udalji ili bliže stane, jer lišenosti ne primaju više i manje. Dakle svi su grijesi jednaki.

Prigovor 3. Nadalje, grijesi se krepostima opiru. No sve su kreposti jednake, kako Tulije kaže u Paradoxa. Dakle svi su grijesi jednaki.

Naprotiv, Gospodin kaže Pilatu, Iv 19: „Tko me predao tebi, ima veći grijeh“. Pa ipak je nedvojbeno da je Pilat imao neki grijeh. Dakle jedan je grijeh veći od drugoga.

Odgovaram: treba reći da je mišljenje stoičara bilo, koje Tulije razvija u Paradoxa, da su svi grijesi jednaki. I iz toga se također izvele zablude nekih krivovjernika koji, postavljajući da su svi grijesi jednaki, kažu također da su sve kazne pakla jednake. I koliko se iz Tulijevih riječi može razabrati, stoičari su bili potaknuti time što su razmatrali grijeh samo sa strane lišenosti, ukoliko je naime odstupanje od razuma; stoga jednostavno prosuđujući da nijedna lišenost ne prima više i manje, postavili su da su svi grijesi jednaki. Ali ako tko pomno razmotri, naći će dvostruk rod lišenosti. Postoji naime neka jednostavna i čista lišenost, koja se sastoji poput stanja pokvarenosti, kao što je smrt lišenost života, a tmina lišenost svjetla. I takve lišenosti ne primaju više i manje, jer ništa ne preostaje od oprečnoga habitusa. Stoga nije manje mrtav netko prvoga dana smrti, i trećega ili četvrtoga, nego nakon godinu dana, kada se već leš raspao. I slično nije mračnija kuća ako je svjetiljka pokrivena mnogim velovima nego ako je pokrivena samo jednim velom koji sve svjetlo priječi. Postoji pak druga lišenost koja nije jednostavna, nego zadržava nešto od oprečnoga habitusa; koja se lišenost doista više sastoji u kvarenju nego u stanju pokvarenosti, kao bolest, koja lišava dužne primjerenosti tjelesnih sokova, tako ipak da nešto od nje ostaje, inače ne bi ostala živa životinja; i slično je o ružnoći, i drugome tome sličnome. Takve pak lišenosti primaju više i manje sa strane onoga što ostaje od protivnoga habitusa, mnogo je naime važno za bolest ili ružnoću odstupa li se više ili manje od dužne primjerenosti tjelesnih sokova ili udova. I slično treba reći o manama i grijesima, tako se naime u njima lišava dužna primjerenost razuma da se red razuma posve ne dokida; inače zlo, ako je potpuno, uništava samo sebe, kako se kaže u IV. Ethic.; ne bi naime mogla ostati supstancija čina, ili osjećaj djelatnika, ako ne bi nešto ostalo od reda razuma. I stoga je mnogo važno za težinu grijeha odstupa li se više ili manje od ispravnosti razuma. I prema tome treba reći da nisu svi grijesi jednaki.

Odgovor na 1. prigovor: grijehe činiti nije dopušteno zbog neke neurednosti koju imaju. Stoga oni koji veću neurednost sadrže jesu nedopušteniji; i dosljedno teži grijesi.

Odgovor na 2. prigovor: taj razlog polazi od grijeha kao da je čista lišenost.

Odgovor na 3. prigovor: kreposti su jednake razmjerno u jednom te istome, ipak jedna krepost prethodi drugoj dostojanstvom prema svojoj vrsti; i jedan je također čovjek kreposniji od drugoga u istoj vrsti kreposti, kako je gore navedeno. Pa ipak, kada bi kreposti bile jednake, ne bi slijedilo da su mane jednake, jer kreposti imaju povezanost, a ne mane ili grijesi.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.