I-II, q. 72, a. 6
Razlikuju li se prema propuštanju i činjenju
Prigovor 1. Čini se da se grijeh činjenja i propusta razlikuju vrstom. Prijestup se naime dijeli nasuprot grijehu, Ef 2, gdje se kaže: „Kada ste bili mrtvi zbog svojih prijestupa i grijeha“. I ondje tumači Glosa: „Zbog prijestupa, to jest napuštajući ono što je zapovijeđeno; i zbog grijeha, naime čineći zabranjeno“, iz čega je očito da se pod prijestupom razumijeva grijeh propusta, a pod grijehom grijeh činjenja. Razlikuju se dakle vrstom, budući da se oprečno dijele kao različite vrste.
Prigovor 2. Nadalje, grijehu po sebi pripada to da je protiv Božjega zakona, jer se postavlja u njegovu definiciju, kako je bjelodano iz gore rečenoga. No u Božjemu su zakonu jedne potvrdne zapovijedi, protiv kojih je grijeh propusta; a druge nijčne zapovijedi, protiv kojih je grijeh činjenja. Dakle grijeh propusta i grijeh činjenja razlikuju se vrstom.
Prigovor 3. Nadalje, propust i činjenje razlikuju se kao tvrdnja i nijekanje. No tvrdnja i nijekanje ne mogu biti jedne vrste, jer nijekanje nema vrstu; nebića naime nema ni vrste ni razlike, kako Filozof kaže. Dakle propust i činjenje ne mogu biti jedne vrste.
Naprotiv, u istoj vrsti grijeha nalazi se propust i činjenje, jer lakomac i tuđe otima, što je grijeh činjenja; i svoje ne daje onima kojima treba dati, što je grijeh propusta. Dakle propust i činjenje ne razlikuju se vrstom.
Odgovaram: treba reći da se u grijesima nalazi dvostruka razlika: jedna materijalna, a druga formalna. Materijalna se doduše promatra prema naravnoj vrsti čina grijeha; a formalna prema redu k jednomu vlastitom cilju, koji je vlastiti objekt. Stoga se nalaze neki čini koji se materijalno razlikuju vrstom, a koji su ipak formalno u istoj vrsti grijeha jer se na isto usmjeruju; kao što istoj vrsti ubojstva pripada klanje, kamenovanje i probadanje, premda su čini vrstom različiti prema vrsti naravi. Tako dakle ako govorimo o vrsti grijeha propusta i činjenja materijalno, razlikuju se vrstom, govoreći ipak široko o vrsti, prema tome kako nijekanje ili lišenost može imati vrstu. Ako pak govorimo o vrsti grijeha propusta i činjenja formalno, tako se ne razlikuju vrstom, jer se na isto usmjeruju i iz istoga poticaja proizlaze. Lakomac naime radi sabiranja novca i otima, i ne daje ono što treba dati; i slično neumjeren u jelu i piću radi zadovoljenja proždrljivosti i suvišno jede, i dužne postove propušta; i isto se može vidjeti u ostalome. Uvijek se naime u stvarima nijekanje temelji na nekoj tvrdnji, koja je na neki način njegov uzrok; otuda je i u prirodnim stvarima istoga razloga to što vatra grije i to što ne hladi.
Odgovor na 1. prigovor: ona dioba koja je po činjenju i propuštanju nije prema različitim formalnim vrstama, nego samo materijalnim, kako je rečeno.
Odgovor na 2. prigovor: bilo je nužno u Božjemu zakonu predložiti različite potvrdne i nijčne zapovijedi, kako bi se postupno ljudi uvodili u krepost: najprije doduše ustezanjem od zla, na što se navodimo po nijčnim zapovijedima; a poslije činjenjem dobra, na što se navodimo po potvrdnim zapovijedima. I tako potvrdne i nijčne zapovijedi ne pripadaju različitim krepostima, nego različitim stupnjevima kreposti. I dosljedno nije nužno da se protive različitim grijesima prema vrsti. Grijeh također nema vrstu sa strane odvraćanja, jer je prema tome nijekanje ili lišenost, nego sa strane obraćanja, prema tome što je neki čin. Stoga se prema različitim zapovijedima zakona ne razlikuju grijesi prema vrsti.
Odgovor na 3. prigovor: taj prigovor polazi od materijalne različitosti vrste. Treba ipak znati da nijekanje, premda u pravom smislu nije u vrsti, uspostavlja se ipak u vrsti svođenjem na neku tvrdnju koju slijedi.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.