I-II, q. 72, a. 3
Razlikuju li se prema uzrocima
Prigovor 1. Čini se da se grijesi razlikuju vrstom prema uzrocima. Od onoga naime ima stvar vrstu od čega ima bitak. No grijesi imaju bitak iz svojih uzroka. Dakle od njih također zadobivaju vrstu. Razlikuju se dakle vrstom prema različitosti uzroka.
Prigovor 2. Nadalje, među ostalim uzrocima čini se da materijalni uzrok najmanje pripada vrsti. No objekt je u grijehu poput materijalnoga uzroka. Budući dakle da se prema objektima grijesi vrstom razlikuju, čini se da se grijesi mnogo više prema drugim uzrocima vrstom razlikuju.
Prigovor 3. Nadalje, Augustin, tumačeći ono iz Psalma: „Ognjem sažežena i potkopana“, kaže da je „svaki grijeh iz straha koji loše ponižava, ili iz ljubavi koja loše raspaljuje“. Kaže se također u 1 Iv 2 da „sve što je na svijetu, ili je požuda tijela, ili požuda očiju, ili oholost života“; kaže se pak da je nešto na svijetu zbog grijeha, prema tome što se pod imenom svijeta označuju ljubitelji svijeta, kako Augustin kaže, Super Ioannem. Grgur također, XXXI Moral., razlikuje sve grijehe prema sedam glavnih mana. Sve pak takve podjele gledaju na uzroke grijeha. Dakle čini se da se grijesi razlikuju vrstom prema različitosti uzroka.
Naprotiv, jer bi prema tome svi grijesi bili jedne vrste, budući da se uzrokuju iz jednoga uzroka; kaže se naime u Sir 10 da je „početak svakoga grijeha oholost“; i u 1 Tim posljednje poglavlje da je „korijen svih zala lakomost“. Očito je pak da postoje različite vrste grijeha. Dakle grijesi se ne razlikuju vrstom prema različitostima uzroka.
Odgovaram: treba reći da budući da su četiri roda uzroka, različito se različitima pripisuju. Formalni naime i materijalni uzrok gledaju u pravom smislu na supstanciju stvari, i stoga se supstancije prema obliku i tvari vrstom i rodom razlikuju. Djelatnik pak i cilj gledaju izravno na kretanje i djelovanje, i stoga se kretanja i djelovanja prema takvim uzrocima vrstom razlikuju; na različit ipak način. Prirodna su naime djelatna počela određena uvijek za iste čine, i stoga se različite vrste u prirodnim činima promatraju ne samo prema objektima, koji su ciljevi ili svršeci, nego također prema djelatnim počelima; kao što se zagrijavati i rashlađivati razlikuju vrstom prema toplome i hladnome. Ali djelatna počela u dragovoljnim činima, kakvi su čini grijeha, ne odnose se po nužnosti na jedno, i stoga iz jednoga djelatnoga ili pokretačkoga počela mogu proizići različite vrste grijeha; kao što iz straha koji loše ponižava može proizići da čovjek ukrade, i da ubije, i da napusti stado koje mu je povjereno; a to isto može proizići iz ljubavi. Stoga je očito da se grijesi ne razlikuju vrstom prema različitim djelatnim ili pokretačkim uzrocima; nego samo prema različitosti konačnoga uzroka. Cilj je pak objekt volje, gore je naime pokazano da ljudski čini imaju vrstu iz cilja.
Odgovor na 1. prigovor: djelatna počela u dragovoljnim činima, budući da nisu određena na jedno, ne dostaju za proizvodnju ljudskih čina ako se volja ne odredi na jedno nakanom cilja; kako je bjelodano po Filozofu, u IX. Metaphys. I stoga se od cilja dovršava i bitak i vrsta grijeha.
Odgovor na 2. prigovor: objekti, prema tome kako se uspoređuju s vanjskim činima, imaju narav građe oko koje; ali prema tome kako se uspoređuju s unutrašnjim činom volje, imaju narav ciljeva; i iz toga imaju to da daju vrstu činu. Premda također prema tome što su građa oko koje, imaju narav svrha, po kojima se kretanja specificiraju, kako se kaže u V. Physic. i u X. Ethic. No ipak i svršeci kretanja daju vrstu kretanjima ukoliko imaju narav cilja.
Odgovor na 3. prigovor: te se podjele grijeha ne daju za razlikovanje vrsta grijeha; nego za očitovanje njihovih različitih uzroka.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.