I-II, q. 68, a. 5
Jesu li darovi povezani
Prigovor 1. Čini se da darovi nisu povezani. Apostol naime kaže, 1 Kor 12: „Jednomu se po Duhu daje riječ mudrosti, drugomu riječ spoznanja po istome Duhu“. No mudrost i spoznanje ubrajaju se među darove Duha Svetoga. Dakle, darovi Duha Svetoga daju se različitima, i nisu međusobno povezani u istome.
Prigovor 2. Nadalje, Augustin kaže, u XIV De Trin., da „spoznanjem ne obiluju mnogi vjernici, premda obiluju samom vjerom“. No vjeru prati neki od darova, u najmanju ruku dar straha. Dakle, čini se da darovi nisu po nužnosti povezani u jednom te istome.
Prigovor 3. Nadalje, Grgur, u I Moral., kaže da je „manja mudrost ako je bez razuma; i vrlo je beskoristan razum ako ne opstoji iz mudrosti. Bezvrijedan je savjet kojemu nedostaje djelo hrabrosti; i hrabrost se silno ruši ako se savjetom ne podupre. Nikakvo je spoznanje ako nema korist pobožnosti; i vrlo je beskorisna pobožnost ako joj nedostaje razlučivanje spoznanja. I sam strah, ako ne bude imao te kreposti, ni na kakvo se djelo dobroga djelovanja ne podiže“. Iz čega se čini da se jedan dar može imati bez drugoga. Nisu, dakle, darovi Duha Svetoga povezani.
Naprotiv, na istome mjestu Grgur prethodno napominje govoreći: „Ono što se u ovoj gozbi sinova čini vrijednim istraživanja jest da se međusobno hrane“. Pod sinovima pak Jobovim, o kojima govori, označuju se darovi Duha Svetoga. Dakle, darovi Duha Svetoga povezani su time što se međusobno krijepo.
Odgovaram: treba reći da se istina ovoga pitanja može lako dobiti iz prethodnoga. Gore je naime rečeno da kao što se težilne moći raspolažu po moralnim krepostima u usporedbi s vodstvom razuma, tako se sve moći duše raspolažu po darovima u usporedbi s Duhom Svetim koji pokreće. Duh Sveti pak prebiva u nama po ljubavi, prema onome iz Rim 5: „Ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetome koji nam je dan“, kao što se i naš razum usavršuje po razboritosti. Stoga kao što se moralne kreposti međusobno povezuju u razboritosti, tako se darovi Duha Svetoga međusobno povezuju u ljubavi, tako naime da tko ljubav ima, sve darove Duha Svetoga ima; od kojih se nijedan bez ljubavi ne može imati.
Odgovor na 1. prigovor: mudrost i spoznanje mogu se na jedan način razmatrati prema tome što su milosti koje se daju besplatno, ukoliko naime netko toliko obiluje u spoznaji božanskih i ljudskih stvari da može i vjerne poučavati i protivnike pobijati. I tako ondje govori Apostol o mudrosti i znanju; otuda se izrijekom spominje riječ mudrosti i znanja. Na drugi se način mogu uzeti ukoliko su darovi Duha Svetoga. I tako mudrost i spoznanje nisu ništa drugo doli neka savršenstva ljudskoga uma prema kojima biva raspoložen za slijeđenje poticaja Duha Svetoga u spoznaji božanskoga ili ljudskoga. I tako je očito da se takvi darovi nalaze u svima koji imaju ljubav.
Odgovor na 2. prigovor: Augustin ondje govori o spoznanju tumačeći navedeni autoritet Apostola, stoga govori o spoznanju uzetom na navedeni način, ukoliko je besplatno dana milost. Što je očito iz toga što dodaje: „Jedno je naime znati samo što čovjek treba vjerovati radi postizanja blaženoga života, koji nije doli vječan; a drugo je pak znati kako se time i pobožnima može pomoći i protiv bezbožnih braniti; što, čini se, Apostol naziva vlastitim imenom spoznanje“.
Odgovor na 3. prigovor: kao što se na jedan način povezanost stožernih kreposti dokazuje time što se jedna od njih usavršuje na neki način po drugoj, kako je gore rečeno; tako Grgur na isti način želi dokazati povezanost darova time što jedan bez drugoga ne može biti savršen. Stoga prethodno napominje govoreći: „Silno je svaka pojedina lišena ako krepost kreposti ne pritekne u pomoć“. Ne daje se dakle razumjeti da bi jedan dar mogao postojati bez drugoga, nego da razum, kada bi bio bez mudrosti, ne bi bio dar; kao što ni umjerenost, kada bi bila bez pravednosti, ne bi bila krepost.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.