Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 65, a. 3

Može li ljubav postojati bez njih

Prigovor 1. Čini se da se ljubav može imati bez drugih moralnih kreposti. Za ono naime za što jedno dostaje, neprikladno je da se više toga usmjeruje. No sama ljubav dostaje za ispunjenje svih djela kreposti, kako je očito po onome što se kaže u 1 Kor 13: „Ljubav je strpljiva, dobrostiva je“, i tako dalje. Dakle, čini se da bi, kad se ima ljubav, druge kreposti bile suvišne.

Prigovor 2. Nadalje, onaj tko ima habitus kreposti s lakoćom vrši ono što pripada kreposti, i to mu se po sebi sviđa, otuda je i znak habitusa ugodnost koja biva u djelu, kako se kaže u II. Ethic. No mnogi imaju ljubav, nalazeći se bez smrtnoga grijeha, koji ipak podnose teškoću u djelima kreposti, niti im se ona po sebi sviđaju, nego samo ukoliko se povezuju s ljubavlju. Dakle, mnogi imaju ljubav koji nemaju druge kreposti.

Prigovor 3. Nadalje, ljubav se nalazi u svim svetima. No neki su sveti koji su ipak lišeni nekih kreposti, Beda naime kaže da se sveti više ponizuju zbog kreposti koje nemaju, nego što bi se zbog kreposti koje imaju dičili. Dakle, nije nužno da onaj tko ima ljubav ima sve moralne kreposti.

Naprotiv, po ljubavi se sav zakon ispunja, kaže se naime u Rim 13: „Tko ljubi bližnjega, zakon je ispunio“. No sav se zakon ne može ispuniti doli po svim moralnim krepostima, jer zakon zapovijeda o svim činima kreposti, kako se kaže u V. Ethic. Dakle, onaj tko ima ljubav ima sve moralne kreposti. Augustin također kaže, u jednoj poslanici, da ljubav uključuje u sebi sve stožerne kreposti.

Odgovaram: treba reći da se s ljubavlju ujedno ulijevaju sve moralne kreposti. Čemu je razlog to što Bog ne djeluje manje savršeno u djelima milosti nego u djelima naravi. Tako pak vidimo u djelima naravi da se ne nalazi počelo nekih djela u nekoj stvari, a da se u njoj ne nađe ono što je potrebno za dovršenje takvih djela, kao što se u životinjama nalaze organi kojima se mogu dovršiti djela za čije izvršenje duša ima moć. Očito je pak da je ljubav, ukoliko usmjeruje čovjeka na konačni cilj, počelo svih dobrih djela koja se na konačni cilj mogu usmjeriti. Stoga je potrebno da se s ljubavlju ujedno uliju sve moralne kreposti, kojima čovjek dovršava pojedine rodove dobrih djela. I tako je očito da ulivene moralne kreposti ne samo da imaju povezanost zbog razboritosti, nego također zbog ljubavi. I da onaj tko izgubi ljubav po smrtnom grijehu, gubi sve ulivene moralne kreposti.

Odgovor na 1. prigovor: za to da čin niže moći bude savršen, traži se da ne bude samo savršenstvo u višoj moći, nego također i u nižoj; jer ako bi se glavni djelatnik na dužan način držao, ne bi slijedilo savršeno djelovanje ako oruđe ne bi bilo dobro raspoloženo. Stoga treba, za to da čovjek dobro djeluje u onome što vodi k cilju, da ne samo ima krepost kojom se dobro drži oko cilja, nego također kreposti kojima se dobro drži oko onoga što vodi k cilju; jer krepost koja je oko cilja drži se kao glavna i pokretačka s obzirom na one koje su oko onoga što vodi k cilju. I stoga je s ljubavlju nužno imati također druge moralne kreposti.

Odgovor na 2. prigovor: katkad se događa da onaj tko ima habitus podnosi teškoću u djelovanju, i dosljedno ne osjeća ugodu i zadovoljstvo u činu, zbog neke zapreke koja izvana nadođe; kao što onaj tko ima habitus znanosti podnosi teškoću u shvaćanju zbog pospanosti ili neke bolesti. I slično habitusi ulivenih moralnih kreposti podnose katkad teškoću u djelovanju zbog nekih protivnih raspoloženja preostalih iz prethodnih čina. Koja se pak teškoća tako ne događa u stečenim moralnim krepostima, jer se vježbanjem čina, kojim se stječu, uklanjaju također i protivna raspoloženja.

Odgovor na 3. prigovor: za neke se svete kaže da neke kreposti nemaju ukoliko podnose teškoću u njihovim činima, iz već rečenoga razloga; premda habituse svih kreposti imaju.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.