I-II, q. 62, a. 2
Razlikuju li se bogoslovne kreposti od intelektualnih i moralnih
Prigovor 1. Čini se da se bogoslovne kreposti ne razlikuju od moralnih i intelektualnih. Jer bogoslovne kreposti, ako su u ljudskoj duši, moraju je usavršavati ili prema intelektualnom dijelu ili prema težbenom dijelu. Ali kreposti koje usavršuju intelektualni dio nazivaju se intelektualnima, dok su kreposti koje usavršuju težbeni dio moralne. Dakle, bogoslovne se kreposti ne razlikuju od moralnih i intelektualnih kreposti.
Prigovor 2. Nadalje, bogoslovnima se krepostima nazivaju one koje nas usmjeruju prema Bogu. Ali među intelektualnim krepostima postoji neka koja nas usmjeruje prema Bogu, naime mudrost, koja je o božanskim stvarima, budući da razmatra najviši uzrok. Dakle, bogoslovne se kreposti ne razlikuju od intelektualnih kreposti.
Prigovor 3. Nadalje, Augustin u knjizi de moribus Eccles. pokazuje u četirima stožernim krepostima da su one red ljubavi. Ali ljubav je caritas, koja se postavlja kao bogoslovna krepost. Dakle, moralne se kreposti ne razlikuju od bogoslovnih.
Naprotiv, ono što je iznad čovjekove naravi razlikuje se od onoga što je prema čovjekovoj naravi. Ali bogoslovne su kreposti iznad čovjekove naravi, kojoj prema naravi pripadaju intelektualne i moralne kreposti, kako je iz prethodnoga očito. Dakle, razlikuju se međusobno.
Odgovaram: kako je gore rečeno, habitusi se vrstovno razlikuju prema formalnoj razlici predmeta. Predmet je pak bogoslovnih kreposti sam Bog, koji je posljednja svrha stvari, ukoliko nadilazi spoznaju našega razuma. Predmet je pak intelektualnih i moralnih kreposti nešto što se ljudskim razumom može shvatiti. Zato se bogoslovne kreposti vrstovno razlikuju od moralnih i intelektualnih.
Odgovor na 1. prigovor: intelektualne i moralne kreposti usavršuju čovjekov razum i težnju prema mjeri ljudske naravi, a bogoslovne nadnaravno.
Odgovor na 2. prigovor: mudrost koju Filozof postavlja kao intelektualnu krepost razmatra božanske stvari ukoliko se mogu istražiti ljudskim razumom. No bogoslovna je krepost oko njih ukoliko nadilaze ljudski razum.
Odgovor na 3. prigovor: premda je caritas ljubav, ipak nije svaka ljubav caritas. Kada se dakle kaže da je svaka krepost red ljubavi, može se razumjeti ili o ljubavi općenito rečenoj, ili o ljubavi koja je caritas. Ako o ljubavi općenito rečenoj, tako se za svaku krepost kaže da je red ljubavi, ukoliko se za svaku od stožernih kreposti traži uređena privrženost, a korijen je i počelo svake privrženosti ljubav, kako je gore rečeno. Ako se pak razumije o ljubavi koja je caritas, time se ne daje razumjeti da bi svaka druga krepost bitno bila caritas, nego da sve druge kreposti na neki način ovise o caritasu, kako će se niže pokazati.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.