I-II, q. 58, a. 4
Može li moralna krepost postojati bez intelektualne
Prigovor 1. Čini se da moralna krepost može postojati bez intelektualne. Jer „moralna je krepost“, kako Tulije kaže, „habitus na način naravi, suglasan s razumom“. Ali premda je narav suglasna s nekim višim pokretačkim razumom, ipak nije nužno da taj razum naravi bude spojen u istome, kao što je očito u naravnim stvarima koje su lišene spoznaje. Dakle, u čovjeku može biti moralna krepost na način naravi, koja naginje suglasju s razumom, premda razum toga čovjeka nije usavršen po intelektualnoj kreposti.
Prigovor 2. Nadalje, po intelektualnoj kreposti čovjek postiže savršenu uporabu razuma. No katkada se događa da su neki u kojima ne vlada osobito uporaba razuma krjeposni i Bogu ugodni. Dakle, čini se da moralna krepost može postojati bez intelektualne kreposti.
Prigovor 3. Nadalje, moralna krepost pruža nagnuće za dobro djelovanje. No neki imaju naravno nagnuće za dobro djelovanje čak i bez suda razuma. Dakle, moralne kreposti mogu postojati bez intelektualne.
Naprotiv, Grgur kaže u XXII. Moral. da „ostale kreposti, ako ono što teže razborito ne čine, nikako ne mogu biti kreposti“. Ali razboritost je intelektualna krepost, kako je gore rečeno. Dakle, moralne kreposti ne mogu postojati bez intelektualnih.
Odgovaram: moralna krepost doista može postojati bez nekih intelektualnih kreposti, kao što su mudrost, znanost i umijeće; no ne može postojati bez razumijevanja počela i razboritosti. Bez razboritosti doista moralna krepost ne može postojati, jer moralna je krepost izborni habitus, to jest onaj koji čini dobar izbor. A da bi izbor bio dobar, traži se dvoje. Prvo, da bude dužna usmjerenost prema svrsi, a to biva po moralnoj kreposti, koja težbenu moć naginje na dobro prikladno razumu, a to je dužna svrha. Drugo, da čovjek ispravno prihvati ono što je za svrhu, a to ne može biti osim po razumu koji ispravno vijeća, sudi i zapovijeda; što pripada razboritosti i njoj pridruženim krepostima, kako je gore rečeno. Zato moralna krepost bez razboritosti ne može postojati. A dosljedno tome ni bez razumijevanja počela. Po razumijevanju počela naime spoznaju se naravno poznata načela, kako u teorijskim tako i u praktičnim stvarima. Zato kao što ispravan razum u teorijskim stvarima, ukoliko polazi iz naravno spoznatih načela, pretpostavlja razumijevanje počela; tako također i razboritost, koja je ispravan razlog onoga što se čini.
Odgovor na 1. prigovor: nagnuće naravi u stvarima koje su lišene razuma jest bez izbora, i stoga takvo nagnuće ne traži iz nužnosti razum. Ali nagnuće moralne kreposti jest s izborom, i stoga za svoje savršenstvo treba da razum bude usavršen po intelektualnoj kreposti.
Odgovor na 2. prigovor: u krjeposna čovjeka nije nužno da vlada uporaba razuma s obzirom na sve, nego samo s obzirom na ono što valja činiti prema kreposti. I tako uporaba razuma vlada u svim krjeposnim ljudima. Zato i oni koji se čine priprostima, time što su lišeni svjetovne lukavosti, mogu biti razboriti; prema onome iz Mt 10: „budite razboriti kao zmije i bezazleni kao golubovi“.
Odgovor na 3. prigovor: naravno nagnuće na dobro kreposti jest stanoviti začetak kreposti, ali nije savršena krepost. Takvo naime nagnuće, što je jače, utoliko može biti opasnije ako se ne pridruži ispravan razum, po kojemu nastaje ispravan izbor onoga što odgovara dužnoj svrsi, kao što konj koji trči, ako je slijep, utoliko jače udara i ozljeđuje se ukoliko jače trči. I stoga, premda moralna krepost nije ispravan razlog, kako je Sokrat govorio; ipak nije samo u skladu s ispravnim razumom, ukoliko naginje na ono što je u skladu s ispravnim razumom, kako su platonici postavili; nego također treba biti s ispravnim razumom, kako Aristotel kaže u VI. Ethic.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.