I-II, q. 56, a. 2
Može li jedna krepost biti u više moći
Prigovor 1. Čini se da jedna krepost može biti u dvjema moćima. Jer habitusi se spoznaju po činima. No jedan čin proizlazi na različite načine iz različitih moći, kao što hodanje proizlazi iz razuma kao onoga što upravlja, iz volje kao onoga što pokreće, i iz pokretačke moći kao onoga što izvršava. Dakle, i jedan habitus kreposti može biti u više moći.
Prigovor 2. Nadalje, Filozof kaže u II. Ethic. da se za krepost traži troje, naime znati, htjeti i nepokolebljivo djelovati. No znati pripada razumu, a htjeti volji. Dakle, krepost može biti u više moći.
Prigovor 3. Nadalje, razboritost je u razumu, budući da je ispravan razlog onoga što se čini, kako se kaže u VI. Ethic. Ona je također i u volji, jer ne može postojati s izopačenom voljom, kako se kaže u istoj knjizi. Dakle, jedna krepost može biti u dvjema moćima.
Naprotiv, krepost je u moći duše kao u subjektu. Ali isti akcident ne može biti u više subjekata. Dakle, jedna krepost ne može biti u više moći duše.
Odgovaram: da nešto bude u dvjema stvarima, događa se na dva načina. Na jedan način, tako da bude podjednako u objema. I tako je nemoguće da jedna krepost bude u dvjema moćima, jer se raznolikost moći promatra prema općim uvjetima predmeta, a raznolikost habitusa prema posebnima; odakle gdje god je raznolikost moći, ondje je i raznolikost habitusa, ali ne i obrnuto. Na drugi način može nešto biti u dvjema ili više stvari, ne podjednako, nego stanovitim redom. I tako jedna krepost može pripadati više moći; tako da u jednoj bude prvenstveno, a proteže se na druge na način prožimanja, ili na način raspoloženja; prema tome što se jedna moć pokreće od druge, i prema tome što jedna moć prima od druge.
Odgovor na 1. prigovor: isti se čin ne može jednako, i istim redom, odnositi na različite moći, nego prema različitim vidovima, i različitim redom.
Odgovor na 2. prigovor: znati se unaprijed traži za moralnu krepost, ukoliko moralna krepost djeluje prema ispravnom razumu. Ali bitno se u težnji sastoji moralna krepost.
Odgovor na 3. prigovor: razboritost se stvarno nalazi u razumu kao u subjektu, ali pretpostavlja ispravnost volje kao počelo, kako će se niže reći.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.