I-II, q. 50, a. 3
Može li u moćima osjetilnoga dijela biti kakva habitusa
Prigovor 1. Čini se da u moćima osjetilnoga dijela ne može biti nikakva habitusa. Jer kao što je hranidbena moć nerazuman dio, tako i osjetilna. No u moćima hranidbenoga dijela ne postavlja se nikakav habitus. Dakle, ni u moćima osjetilnoga dijela ne treba se postavljati nikakav habitus.
Prigovor 2. Nadalje, osjetilni dijelovi zajednički su nama i nerazumnim životinjama. No u nerazumnim životinjama nema nikakvih habitusa, jer u njima nema volje, koja se stavlja u definiciju habitusa, kako je gore rečeno. Dakle, u osjetilnim moćima nema nikakvih habitusa.
Prigovor 3. Nadalje, habitusi duše jesu znanja i kreposti, i kao što se znanje odnosi na spoznajnu moć, tako se krepost odnosi na težajnu moć. No u osjetilnim moćima nema nikakvih znanja, budući da je znanje o općenitome, što osjetilne moći ne mogu spoznati. Dakle, ni habitusi kreposti ne mogu biti u osjetilnim dijelovima.
Naprotiv, Filozof kaže, u III. Ethic., da neke kreposti, naime umjerenost i hrabrost, pripadaju nerazumnim dijelovima.
Odgovaram: osjetilne se moći mogu promatrati dvostruko, na jedan način, ukoliko djeluju po nagonu naravi; na drugi način, ukoliko djeluju po zapovijedi razuma. Ukoliko dakle djeluju po nagonu naravi, tako se usmjeruju na jedno, kao i narav. I zato, kao što u prirodnim moćima nema nikakvih habitusa, tako također ni u osjetilnim moćima, ukoliko djeluju po nagonu naravi. Ukoliko pak djeluju po zapovijedi razuma, tako se mogu usmjeriti na različite stvari. I tako u njima mogu biti neki habitusi, kojima se dobro ili loše za nešto raspolažu.
Odgovor na 1. prigovor: moći hranidbenoga dijela nisu po naravi takve da slušaju zapovijed razuma, i zato u njima nema nikakvih habitusa. No osjetilne su moći po naravi takve da slušaju zapovijed razuma, i zato u njima mogu biti neki habitusi; jer ukoliko slušaju razum, na neki se način nazivaju razumnima, kako se kaže u I. Ethic.
Odgovor na 2. prigovor: osjetilne moći u nerazumnih životinja ne djeluju po zapovijedi razuma; nego ako se nerazumne životinje prepuste samima sebi, djeluju po nagonu naravi. I tako u nerazumnih životinja nema nikakvih habitusa usmjerenih na djelovanja. Ima ipak u njima nekih raspoloženja u odnosu na narav, kao što su zdravlje i ljepota. No budući da se nerazumne životinje razumom čovjeka po nekom privikavanju raspolažu da djeluju ovako ili onako, na taj se način u nerazumnih životinja habitusi mogu na neki način postaviti; odakle Augustin kaže, u knjizi De octoginta tribus quaestionibus, da „vidimo kako se najdivljije zvijeri odvraćaju od najvećih naslada strahom od bolova, a kada im to prijeđe u naviku, nazivaju se pripitomljenima i krotkima“. Ipak nedostaje svojstvo habitusa što se tiče uporabe volje, jer nemaju vlast služenja ili nesluženja, što očito pripada svojstvu habitusa. I zato, govoreći strogo, u njima ne mogu biti habitusi.
Odgovor na 3. prigovor: osjetilna je težnja po naravi takva da je pokreće razumska težnja, kako se kaže u III. de anima, no razumske spoznajne moći po naravi primaju od osjetilnih moći. I zato je prikladnije da habitusi budu u osjetilnim težajnim moćima nego u osjetilnim spoznajnim moćima, budući da u osjetilnim težajnim moćima nema habitusa osim ukoliko djeluju po zapovijedi razuma. Premda se i u samim unutarnjim osjetilnim spoznajnim moćima mogu postaviti neki habitusi, po kojima čovjek postaje dobar u pamćenju ili promišljanju ili predočivanju; odakle i Filozof kaže, u poglavlju De memoria, da „navika mnogo pridonosi dobrom pamćenju“, jer se i te moći pokreću na djelovanje po zapovijedi razuma. Vanjske pak spoznajne moći, kao što su vid i sluh i tome slično, nisu prijemljive za habituse, nego su prema raspoloženju svoje naravi usmjerene na svoje određene čine; kao i udovi tijela, u kojima nema habitusa, nego više u moćima koje zapovijedaju njihovo gibanje.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.