Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 5, a. 7

Traže li se neka čovjekova djela za to da čovjek postigne blaženstvo od Boga

Prigovor 1. Čini se da se ne traže neka čovjekova djela za to da čovjek postigne blaženstvo od Boga. Bog naime, budući da je djelatnik beskonačne moći, u djelovanju prethodno ne traži tvar ili raspored tvari, nego odmah može sve proizvesti. No djela čovjeka, budući da se ne traže za njegovo blaženstvo kao djelatni uzrok, kako je rečeno, ne mogu se za nj tražiti osim kao priprave. Dakle, Bog, koji priprave u djelovanju prethodno ne traži, podjeljuje blaženstvo bez prethodnih djela.

Prigovor 2. Nadalje, kao što je Bog neposredno začetnik blaženstva, tako je i narav neposredno uspostavio. No u prvoj uspostavi naravi izveo je stvorenja bez ikakve prethodne priprave ili djelovanja stvorenja, nego je odmah svaku pojedinu stvar učinio savršenom u njezinoj vrsti. Dakle, čini se da blaženstvo čovjeku podjeljuje bez ikakvih prethodnih djelovanja.

Prigovor 3. Nadalje, apostol kaže u Rim 4 da je blaženstvo čovjeka ono komu Bog uračunava pravednost bez djelâ. Dakle, ne traže se neka čovjekova djela za postizanje blaženstva.

Naprotiv, kaže se u Iv 13: „Ako ovo znate, blaženi ćete biti ako to budete činili“. Dakle, po djelovanju se do blaženstva dolazi.

Odgovaram: pravost volje, kako je gore rečeno, traži se za blaženstvo, budući da nije ništa drugo doli dužno usmjerenje volje k krajnjem cilju; koja se tako zahtijeva za postizanje krajnjega cilja kao što se dužan raspored tvari zahtijeva za postizanje oblika. No iz toga se ne pokazuje da bi neko čovjekovo djelovanje moralo prethoditi njegovu blaženstvu: mogao bi naime Bog ujedno učiniti volju koja pravo teži u cilj i cilj koji slijedi, kao što katkada ujedno raspoređuje tvar i uvodi oblik. No red božanske mudrosti zahtijeva da se to ne dogodi; kako se naime kaže u II. knjizi De caelo: „Od onoga što je rođeno imati savršeno dobro, jedno ga ima bez gibanja, jedno jednim gibanjem, a jedno s više njih“. Imati pak savršeno dobro bez gibanja pripada onome što ga ima naravno. Imati pak blaženstvo naravno pripada samomu Bogu. Stoga je samomu Bogu vlastito to da se k blaženstvu ne pokreće po nekom prethodnom djelovanju. Budući pak da blaženstvo nadilazi svaku stvorenu narav, nijedno čisto stvorenje prikladno ne postiže blaženstvo bez pokreta djelovanja po kojemu teži u nj. No anđeo, koji je viši redom naravi od čovjeka, postigao ga je po redu božanske mudrosti jednim pokretom zaslužnoga djelovanja, kako je izloženo u prvom dijelu. Ljudi ga pak postižu mnogim pokretima djelovanjâ, koji se nazivaju zaslugama. Stoga je također, prema Filozofu, blaženstvo nagrada kreposnih djelovanja.

Odgovor na 1. prigovor: čovjekovo se djelovanje ne traži prethodno za postizanje blaženstva zbog nedostatnosti božanske moći koja čini blaženim, nego da se očuva red u stvarima.

Odgovor na 2. prigovor: prva je stvorenja Bog odmah savršenima proizveo, bez ikakva prethodnoga raspoloženja ili djelovanja stvorenja, jer je tako uspostavio prve pojedince vrstâ da se po njima narav prenosi na potomke. I slično, jer je po Kristu, koji je Bog i čovjek, blaženstvo imalo prijeći na druge, prema onome apostolovu u Heb 2: „Koji je mnoge sinove doveo u slavu“, odmah od početka njegova začeća, bez ikakva prethodnoga zaslužnoga djelovanja, njegova je duša bila blažena. No to je jedinstveno u njemu, jer krštenoj djeci priteče u pomoć Kristova zasluga za postizanje blaženstva, premda im nedostaju vlastite zasluge, po tome što su krštenjem postali udovi Kristovi.

Odgovor na 3. prigovor: apostol govori o blaženstvu nade, koje se ima po opravdavajućoj milosti, koja se doista ne daje zbog prethodnih djela. Nema naime pojam svršetka gibanja kao blaženstvo, nego je radije počelo gibanja kojim se teži k blaženstvu.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.