I-II, q. 5, a. 2
Može li jedan čovjek biti blaženiji od drugoga
Prigovor 1. Čini se da jedan čovjek ne može biti blaženiji od drugoga. Blaženstvo je naime nagrada kreposti, kako Filozof kaže u I. Ethic. No za djela kreposti svima se uzvraća jednaka plaća; kaže se naime u Mt 20 da su svi koji su radili u vinogradu primili po denar; jer su, kako Grgur kaže, „primili jednaku nagradu vječnoga života“. Dakle, jedan neće biti blaženiji od drugoga.
Prigovor 2. Nadalje, blaženstvo je najviše dobro. No od najvišega ništa ne može biti veće. Dakle, od blaženstva jednoga čovjeka ne može biti drugo veće blaženstvo.
Prigovor 3. Nadalje, blaženstvo, budući da je savršeno i dostatno dobro, smiruje čovjekovu želju. No želja se ne smiruje ako nedostaje neko dobro koje se može nadopuniti. Ako pak ništa ne nedostaje što bi se moglo nadopuniti, neće moći postojati neko drugo veće dobro. Dakle, ili čovjek nije blažen, ili, ako je blažen, ne može postojati drugo veće blaženstvo.
Naprotiv, kaže se u Iv 14: „u kući Oca mojega mnogi su stanovi“; pod kojima se, kako Augustin kaže, „razumijevaju različita dostojanstva zasluga u vječnom životu“. Dostojanstvo pak vječnoga života, koje se daje za zaslugu, samo je blaženstvo. Dakle, postoje različiti stupnjevi blaženstva i nije svima jednako blaženstvo.
Odgovaram: kako je gore rečeno, u pojam blaženstva uključuju se dvije stvari: naime, sam krajnji cilj, koji je najviše dobro; i postizanje ili uživanje samoga dobra. Što se dakle tiče samoga dobra koje je objekt i uzrok blaženstva, ne može jedno blaženstvo biti veće od drugoga, jer nema osim jednoga najvišega dobra, to jest Boga, u čijem su uživanju ljudi blaženi. No što se tiče postizanja takva dobra ili uživanja, netko može biti blaženiji od drugoga, jer što više u ovome dobru uživa, to je blaženiji. Događa se pak da netko savršenije uživa Boga nego drugi iz toga što je bolje pripravljen ili usmjeren za njegovo uživanje. I prema tome netko može biti blaženiji od drugoga.
Odgovor na 1. prigovor: jedinstvo denara označuje jedinstvo blaženstva sa strane objekta. No različitost stanova označuje različitost blaženstva prema različitu stupnju uživanja.
Odgovor na 2. prigovor: za blaženstvo se kaže da je najviše dobro ukoliko je savršeno posjedovanje ili uživanje najvišega dobra.
Odgovor na 3. prigovor: nijednomu blaženiku ne nedostaje neko dobro za kojim bi trebalo težiti, budući da ima samo beskonačno dobro, koje je dobro svakoga dobra, kako Augustin kaže. No netko se naziva blaženijim od drugoga iz različitoga sudioništva u istom dobru. Dodavanje pak drugih dobara ne povećava blaženstvo, stoga Augustin kaže u V. knjizi Confess.: „onaj tko poznaje tebe i druga dobra, nije zbog njih blaženiji, nego je samo zbog tebe blažen“.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.