I-II, q. 49, a. 1
Je li habitus kvaliteta
Prigovor 1. Čini se da habitus nije kvaliteta. Veli naime Augustin u knjizi Octoginta trium quaest. da je „ovaj naziv habitus izrečen od ovoga glagola koji glasi imati“. No imati ne pripada samo kvaliteti, nego drugim rodovima, kaže se naime da imamo također i količinu, i novac, i tome slično. Dakle, habitus nije kvaliteta.
Prigovor 2. Nadalje, habitus se postavlja kao jedna kategorija; kako je očito u knjizi Kategorija. No jedna se kategorija ne sadržava pod drugom. Dakle, habitus nije kvaliteta.
Prigovor 3. Nadalje, „svaki je habitus dispozicija“, kako se veli u Kategorijama. No dispozicija je poredak onoga što ima dijelove, kako se veli u V. Metaphys. To pak pripada kategoriji položaja. Dakle, habitus nije kvaliteta.
Naprotiv, Filozof veli u Kategorijama da je habitus teško promjenjiva kvaliteta.
Odgovaram: ovaj naziv habitus uzet je od glagola imati. Od kojega se doista naziv habitus dvostruko izvodi: na jedan doista način, prema tome što se za čovjeka, ili bilo koju drugu stvar, kaže da nešto ima; na drugi način, prema tome što se neka stvar na neki način drži u samoj sebi ili prema nečemu drugome. Oko prvoga pak valja razmotriti da je imati, prema tome što se kaže s obzirom na bilo što što se ima, zajedničko različitim rodovima. Stoga Filozof među postpredikamente stavlja imati, koja naime slijede različite rodove stvari; kao što su suprotnosti, i ranije i kasnije, i tome slično. No među onim stvarima koje se imaju, čini se da je takvo razlikovanje da su neke one u kojima nema ničega posredujućega između onoga tko ima i onoga što se ima, kao što između subjekta i kvalitete ili količine nema ničega posredujućega. Neke su pak one u kojima ima nešto posredujuće između obojega, ali samo odnos, kao što se kaže da netko ima druga ili prijatelja. A neke su među kojima ima nešto posredujuće, ne doista radnja ili trpnja, nego nešto na način radnje ili trpnje, ukoliko je naime jedno ono što uresuje ili pokriva, a drugo uresivo ili pokriveno, stoga Filozof veli u V. Metaphys. da se „habitus naziva takoreći neka radnja onoga tko ima i onoga što se ima“, kao što je u onim stvarima koje oko sebe imamo. I stoga se u njima uspostavlja jedan poseban rod stvari, koji se naziva kategorija habitusa, o kojoj veli Filozof u V. Metaphys. da je „između onoga tko ima odjeću i odjeće koja se ima, habitus posredujući“. Ako se pak uzme imati prema tome što se za neku stvar kaže da se na neki način drži u sebi samoj ili prema drugome; budući da je taj način držanja prema nekoj kvaliteti, na ovaj je način habitus neka kvaliteta, o čemu Filozof u V. Metaphys. veli da se habitusom naziva dispozicija prema kojoj se dobro ili loše raspolaže raspoloženo, i to ili prema sebi ili prema drugome, kao što je zdravlje neki habitus. I tako govorimo sada o habitusu. Stoga valja reći da je habitus kvaliteta.
Odgovor na 1. prigovor: onaj prigovor polazi od imati općenito uzetoga, jer tako je zajedničko mnogim rodovima, kako je rečeno.
Odgovor na 2. prigovor: onaj razlog polazi od habitusa prema tome što se razumijeva nešto posredujuće između onoga tko ima i onoga što se ima, jer tako je neka kategorija, kako je rečeno.
Odgovor na 3. prigovor: dispozicija doista uvijek unosi poredak nečega što ima dijelove, no to biva trostruko, kako odmah ondje Filozof dodaje, naime ili prema mjestu, ili prema moći, ili prema vrsti. U čemu, kako Simplicije veli u komentaru Kategorija, obuhvaća sve dispozicije. Tjelesne doista u onome što veli prema mjestu, i to pripada kategoriji položaja, koji je poredak dijelova u mjestu. To pak što veli prema moći uključuje one dispozicije koje su u pripravi i prikladnosti još ne savršeno, kao znanje i krepost u začetku. To pak što veli prema vrsti uključuje savršene dispozicije, koje se nazivaju habitusima, kao znanje i krepost potpuno.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.