Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 46, a. 3

Je li srdžba u požudnom dijelu

Prigovor 1. Čini se da je srdžba u požudnom dijelu. Tulije naime veli u IV. De Tusculanis quaest. da je srdžba neka požuda. No požuda je u požudnom dijelu. Dakle, i srdžba.

Prigovor 2. Nadalje, Augustin veli u Pravilu da srdžba raste u mržnju. I Tulije veli u istoj knjizi da je mržnja zastarjela srdžba. No mržnja je u požudnom dijelu, kao i ljubav. Dakle, srdžba je u požudnom dijelu.

Prigovor 3. Nadalje, Damaščanin i Grgur Nisenski vele da se srdžba sastoji iz žalosti i želje. No oboje je od toga u požudnom dijelu. Dakle, srdžba je u požudnom dijelu.

Naprotiv, požudna je moć druga od srdite. Ako bi dakle srdžba bila u požudnom dijelu, ne bi se po njoj nazivala srdita moć.

Odgovaram: kako je gore rečeno, strasti se srditoga dijela u tome razlikuju od strasti požudnoga dijela što su objekti strasti požudnoga dijela dobro i zlo apsolutno; a objekti strasti srditoga dijela jesu dobro i zlo s nekim uzdignućem ili uzvišenošću. Rečeno je pak da srdžba gleda na dva objekta, naime na osvetu, koju traži; i na onoga na komu traži osvetu. I oko obojega srdžba traži neku uzvišenost, ne ustaje naime gibanje srdžbe osim ako postoji neka veličina oko obojega; „jer ono što nije ništa, ili je posve neznatno, smatramo ničega vrijednim“, kako veli Filozof u II. Rhetoric. Stoga je očito da srdžba nije u požudnom dijelu, nego u srditom.

Odgovor na 1. prigovor: Tulije požudom naziva težnju za bilo kojim budućim dobrom bez obzira na razlikovanje uzvišenoga ili neuzvišenoga. I prema ovome stavlja srdžbu pod požudu, ukoliko je želja za osvetom. Tako je pak požuda zajednička srditom i požudnom dijelu.

Odgovor na 2. prigovor: za srdžbu se veli da raste u mržnju, ne da bi po broju ista strast koja je prije bila srdžba poslije postala mržnja po nekom zastarijevanju, nego po nekoj uzročnosti. Srdžba naime, po dugotrajnosti, uzrokuje mržnju.

Odgovor na 3. prigovor: za srdžbu se veli da se sastoji iz žalosti i želje, ne kao iz dijelova, nego kao iz uzroka. Rečeno je pak gore da su strasti požudnoga dijela uzroci strasti srditoga dijela.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.