I-II, q. 44, a. 3
Čini li drhtanje
Prigovor 1. Čini se da drhtanje nije učinak straha. Drhtanje naime nastaje iz hladnoće, vidimo naime da pothlađeni dršću. No čini se da strah ne uzrokuje hladnoću, nego više isušujuću toplinu, čemu je znak to što oni koji se boje žeđaju, i to ponajviše u najvećim strahovima, kako je očito u onih koji se vode na smrt. Dakle, strah ne uzrokuje drhtanje.
Prigovor 2. Nadalje, izbacivanje suvišaka nastaje iz topline, stoga su ponajčešće laksativni lijekovi topli. No takva izbacivanja suvišaka iz straha često se događaju. Dakle, čini se da strah uzrokuje toplinu. I tako ne uzrokuje drhtanje.
Prigovor 3. Nadalje, u strahu se toplina od vanjskoga povlači prema unutrašnjosti. Ako dakle zbog takva povlačenja topline u vanjskim dijelovima čovjek dršće, čini se da bi se na sličan način u svim vanjskim udovima trebalo uzrokovati drhtanje iz straha. To pak nije vidljivo. Dakle, tjelesno drhtanje nije učinak straha.
Naprotiv, Tulije veli u IV. De Tusculanis quaest. da „nakon strave slijedi drhtanje, i bljedilo, i škrgut zubi“.
Odgovaram: kako je gore rečeno, u strahu biva neko stezanje od vanjskoga prema unutrašnjosti, i stoga vanjski dijelovi ostaju hladni. I zbog toga u njima nastaje drhtanje, koje se uzrokuje iz slabosti moći koja drži udove, a takvoj slabosti ponajviše pridonosi manjak topline, koja je oruđe kojim duša pokreće, kako se veli u II. De anima.
Odgovor na 1. prigovor: kada se toplina povuče od vanjskoga prema unutrašnjosti, umnaža se toplina iznutra, i to ponajviše prema donjim dijelovima, to jest oko hranidbene moći. I stoga, nakon što se vlaga potroši, slijedi žeđ, pa također katkad proljev, i izbacivanje mokraće, a katkad također i sjemena. Ili takvo izbacivanje suvišaka nastaje zbog stezanja trbuha i mošnji, kako Filozof veli u knjizi Problemata.
Odgovor na 2. prigovor: i time je jasan odgovor na drugo.
Odgovor na 3. prigovor: jer u strahu toplina napušta srce, težeći od gornjih dijelova prema donjima, stoga onima koji se boje ponajviše dršće srce, i udovi koji imaju neku povezanost s prsima, gdje je srce. Stoga oni koji se boje ponajviše dršću u glasu, zbog blizine glasne arterije srcu. Dršće također donja usna i cijela donja čeljust, zbog povezanosti sa srcem, stoga slijedi i škrgut zubi. I po istom razlogu dršću ruke i šake. Ili također zato što su takvi udovi pokretljiviji. Zbog čega onima koji se boje dršću i koljena; prema onome iz Iz 35: „Učvrstite klonule ruke i klecava koljena ojačajte“.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.