I-II, q. 38, a. 4
Ublažava li se promatranjem istine
Prigovor 1. Čini se da promatranje istine ne ublažava bol. Veli se naime u Prop 1: „Tko povećava znanje, povećava i bol“. No znanje pripada promatranju istine. Dakle, promatranje istine ne ublažava bol.
Prigovor 2. Nadalje, promatranje istine pripada spekulativnomu razumu. No spekulativni razum ne pokreće, kako se veli u III. De anima. Budući da su dakle radost i bol neka gibanja duha, čini se da promatranje istine ništa ne čini za ublažavanje boli.
Prigovor 3. Nadalje, lijek za bolest valja primijeniti ondje gdje je bolest. No promatranje istine jest u razumu. Dakle, ne ublažava tjelesnu bol, koja je u osjetu.
Naprotiv, Augustin veli u I. Soliloq.: „Činilo mi se, ako bi se onaj sjaj istine našim umovima otvorio, ili da ne bih osjetio onu bol, ili da bih je zacijelo podnosio kao ništa“.
Odgovaram: kako je gore rečeno, u promatranju istine sastoji se najveća naslada. Svaka pak naslada bol ublažava, kako je gore rečeno. I stoga promatranje istine ublažava žalost ili bol, i to utoliko više ukoliko je netko savršeniji ljubitelj mudrosti. I stoga se ljudi iz božanskoga promatranja i budućega blaženstva raduju u nevoljama; prema onome iz Jak 1: „Smatrajte potpunom radošću, braćo moja, kada upadnete u različite kušnje“. I što je više, također među mukama tijela takva se radost nalazi, „kao što je mučenik Tiburcije, kada je bosim tabanima hodao po žarku ugljevlju, rekao: Čini mi se da hodam po ružičastu cvijeću, u ime Isusa Krista“.
Odgovor na 1. prigovor: tko povećava znanje, povećava bol, ili zbog poteškoće i nedostatka u pronalaženju istine, ili zbog toga što po znanju čovjek spoznaje mnoge stvari koje se protive volji. I tako s obzirom na spoznate stvari, znanje uzrokuje bol, a s obzirom na promatranje istine, nasladu.
Odgovor na 2. prigovor: spekulativni razum ne pokreće duh s obzirom na razmatranu stvar, no pokreće duh s obzirom na samo razmatranje, koje je neko čovjekovo dobro, i prirodno nasladno.
Odgovor na 3. prigovor: u duševnim moćima biva prelijevanje od višega k nižemu. I prema ovome, naslada promatranja, koja je u višem dijelu, prelijeva se na ublažavanje također one boli koja je u osjetu.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.