Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 38, a. 5

Ublažava li se snom i kupeljima

Prigovor 1. Čini se da san i kupelji ne ublažavaju žalost. Žalost naime počiva u duši. No san i kupelj pripadaju tijelu. Dakle, ništa ne čine za ublažavanje žalosti.

Prigovor 2. Nadalje, čini se da se isti učinak ne uzrokuje iz suprotnih uzroka. No takve stvari, budući da su tjelesne, protive se promatranju istine, koje je uzrok ublažavanja žalosti, kako je rečeno. Dakle, po takvim se stvarima žalost ne ublažava.

Prigovor 3. Nadalje, žalost i bol, prema tome što pripadaju tijelu, sastoje se u nekoj promjeni srca. No čini se da takvi lijekovi više pripadaju vanjskim osjetilima i udovima nego unutarnjemu raspoloženju srca. Dakle, po takvim se stvarima žalost ne ublažava.

Naprotiv, Augustin veli u IX. Confess.: „Čuo sam da je ime kupelji otuda rečeno što tjeskobu izgoni iz duha“; i niže: „Zaspah, i probudih se, i ne malim dijelom nađoh ublaženu svoju bol“. I navodi što se veli u Ambrozijevu hvalospjevu, da „počinak opuštene udove vraća uporabi rada, i umorne duhove olakšava, i tjeskobne tuge razrješuje“.

Odgovaram: kako je gore rečeno, žalost se prema svojoj vrsti protivi životnomu kretanju tijela. I stoga ono što obnavlja tjelesnu narav u dužno stanje životnoga kretanja protivi se žalosti i ublažava je. Po tome također što se takvim lijekovima narav vraća u dužno stanje, uzrokuje se iz njih naslada, jer to je ono što stvara nasladu, kako je gore rečeno. Stoga, budući da svaka naslada ublažava žalost, takvim se tjelesnim lijekovima žalost ublažava.

Odgovor na 1. prigovor: samo dužno raspoloženje tijela, ukoliko se osjeća, uzrokuje nasladu, i dosljedno žalost ublažava.

Odgovor na 2. prigovor: jedna od naslada drugu ometa, kako je gore rečeno, a ipak svaka naslada ublažava žalost. Stoga nije neprikladno da se iz uzroka koji se međusobno ometaju žalost ublažava.

Odgovor na 3. prigovor: svako dobro raspoloženje tijela prelijeva se na neki način na srce, kao na počelo i svrhu tjelesnih kretanja, kako se veli u knjizi De causa motus animalium.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.