Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 36, a. 3

Je li težnja za jedinstvom uzrok boli

Prigovor 1. Čini se da težnja za jedinstvom nije uzrok boli. Veli naime Filozof u X. Ethic. da se čini kako je ovo mišljenje, koje je postavilo da je ispunjenje uzrok naslade, a ranjavanje uzrok žalosti, nastalo iz naslada i žalosti koje su oko jela. No nije svaka naslada ili žalost takva. Dakle, težnja za jedinstvom nije opći uzrok boli, budući da ispunjenje pripada jedinstvu, a ranjavanje unosi mnoštvo.

Prigovor 2. Nadalje, svako se odvajanje protivi jedinstvu. Ako bi se dakle bol uzrokovala iz težnje za jedinstvom, nijedno odvajanje ne bi bilo nasladno. Što je očito lažno pri odvajanju svega suvišnoga.

Prigovor 3. Nadalje, s istim razlogom težimo za sjedinjenjem dobra i za uklanjanjem zla. No kao što sjedinjenje pripada jedinstvu, budući da je neko ujedinjenje; tako je odvajanje suprotno jedinstvu. Dakle, težnja za jedinstvom ne bi se trebala više postavljati kao uzrok boli nego težnja za odvajanjem.

Naprotiv, Augustin veli u III. De libero arbitrio: „Iz boli koju osjećaju zvijeri dovoljno je očito u ravnanju i oživljavanju njihovih tijela koliko duše teže za jedinstvom. Jer što je drugo bol doli neki osjet nestrpljiv prema diobi ili kvarenju?“

Odgovaram: na onaj način na koji je požuda ili žudnja za dobrom uzrok boli, također valja postaviti i težnju za jedinstvom, ili ljubav, uzrokom boli. Dobro se naime svake pojedine stvari sastoji u nekom jedinstvu, ukoliko naime svaka pojedina stvar ima u sebi sjedinjeno ono iz čega se sastoji njezino savršenstvo, stoga su i platonici postavili jedno kao počelo, kao i dobro. Stoga prirodno svaka stvar teži za jedinstvom, kao i za dobrotom. I zbog toga, kao što je ljubav ili težnja za dobrom uzrok boli, tako je također i ljubav ili težnja za jedinstvom.

Odgovor na 1. prigovor: ne usavršuje svako sjedinjenje razlog dobra, nego samo ono o kojemu ovisi savršeni bitak stvari. I zbog toga također, nije težnja za svakim jedinstvom uzrok boli ili žalosti, kako su neki smatrali. Čije mišljenje ondje Filozof isključuje time što neka ispunjenja nisu nasladna, kao što se oni koji su ispunjeni jelom ne naslađuju u uzimanju jela. Takvo bi se naime ispunjenje, ili sjedinjenje, više protivilo savršenom bitku nego što bi ga uspostavljalo. Stoga se bol ne uzrokuje iz težnje za bilo kojim jedinstvom, nego za onim u kojemu se sastoji savršenstvo naravi.

Odgovor na 2. prigovor: odvajanje može biti nasladno, ili ukoliko se uklanja ono što je suprotno savršenstvu stvari, ili ukoliko odvajanje ima neko pridruženo sjedinjenje, recimo osjetnine s osjetilom.

Odgovor na 3. prigovor: odvajanje se škodljivih i kvarećih stvari traži ukoliko one oduzimaju dužno jedinstvo. Stoga težnja za takvim odvajanjem nije prvi uzrok boli, nego više težnja za jedinstvom.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.