Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 36, a. 4

Je li moć kojoj se ne može oduprijeti uzrok boli

Prigovor 1. Čini se da se veća moć ne bi trebala postavljati kao uzrok boli. Jer ono što je u moći djelatnika još nije prisutno, nego buduće. Bol je pak o prisutnom zlu. Dakle, veća moć nije uzrok boli.

Prigovor 2. Nadalje, nanesena šteta uzrok je boli. No šteta se može nanijeti također i od manje moći. Dakle, veća se moć ne bi trebala postavljati kao uzrok boli.

Prigovor 3. Nadalje, uzroci su težnih gibanja unutarnja nagnuća duše. Veća je pak moć nešto izvanjsko. Dakle, ne bi se trebala postavljati kao uzrok boli.

Naprotiv, Augustin veli u knjizi De natura boni: „U duši bol stvara volja koja se odupire većoj moći; u tijelu bol stvara osjet koji se odupire moćnijemu tijelu“.

Odgovaram: kako je gore rečeno, sjedinjeno zlo uzrok je boli ili žalosti na način objekta. Ono dakle što je uzrok sjedinjenja zla valja postaviti kao uzrok boli ili žalosti. Očito je pak da je to protiv nagnuća težnje, da prisutno prione uz zlo. Ono pak što je protiv nagnuća nekoga ne nadoilazi mu nikada osim po djelovanju nečega jačega. I stoga Augustin postavlja veću moć kao uzrok boli. No valja znati da, ako jača moć dotle prevlada da promijeni suprotno nagnuće u vlastito nagnuće, više neće biti nikakva protivljenja ili nasilja, kao kada jači djelatnik kvareći teško tijelo oduzima mu nagnuće kojim teži dolje; i tada kretati se gore nije mu nasilno, nego prirodno. Tako dakle ako neka veća moć dotle prevlada da oduzme nagnuće volje ili osjetilne težnje, iz nje ne slijedi bol ili žalost, nego tada samo slijedi kada ostaje nagnuće težnje u suprotno. I otuda je to što Augustin veli da volja koja se odupire jačoj moći uzrokuje bol, jer da se ne odupire, nego popusti pristajući, ne bi slijedila bol, nego naslada.

Odgovor na 1. prigovor: veća moć uzrokuje bol, ne prema tome što je djelatnik u mogućnosti, nego prema tome što je djelatnik u činu, dok naime čini sjedinjenje kvarećega zla.

Odgovor na 2. prigovor: ništa ne priječi da neka moć koja nije apsolutno veća bude veća s obzirom na nešto. I prema ovome može nanijeti neku štetu. Ako pak ni na koji način ne bi bila veća, ni na koji način ne bi mogla škoditi. Stoga ne bi mogla nanijeti uzrok boli.

Odgovor na 3. prigovor: izvanjski djelatnici mogu biti uzrok težnih gibanja ukoliko uzrokuju prisutnost objekta. I na ovaj se način veća moć postavlja kao uzrok boli.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.