I-II, q. 35, a. 8
O vrstama žalosti
Prigovor 1. Čini se da Damaščanin neprikladno navodi četiri vrste žalosti, a to su acedia, achthos (ili tjeskoba prema Grguru Nisenskom), milosrđe i zavist. Naime, žalost se suprotstavlja nasladi. No nasladi se ne navode nikakve vrste. Dakle, ni žalosti se ne bi trebale navoditi vrste.
Prigovor 2. Nadalje, pokora je neka vrsta žalosti. Slično također negodovanje i ljubomora, kako veli Filozof u II. Rhetoric. Koje se doista pod ovim vrstama ne obuhvaćaju. Dakle, nedostatna je njegova navedena dioba.
Prigovor 3. Nadalje, svaka dioba mora biti po oprekama. No navedeno nema opreku međusobno. Naime, prema Grguru „acedia je žalost koja oduzima glas; tjeskoba je pak žalost koja otežava; zavist je pak žalost u tuđim dobrima; milosrđe je pak žalost u tuđim zlima“. Događa se pak da se netko žalosti i o tuđim zlima, i o tuđim dobrima, i zajedno s time da se iznutra otežava, a izvana gubi glas. Dakle, navedena dioba nije prikladna.
Naprotiv, autoritet je obojice, naime Grgura Nisenskoga i Damaščanina.
Odgovaram: razlogu vrste pripada to da se odnosi po dodavanju rodu. No rodu se može nešto dodati dvostruko. Na jedan način ono što po sebi njemu pripada i po snazi se sadržava u njemu, kao što se razumno dodaje životinji. I takvo dodavanje čini prave vrste nekoga roda, kako je očito po Filozofu u VII. i VIII. Metaphys. Nešto se pak dodaje rodu takoreći kao nešto strano od njegova razloga, kao ako se bijelo dodaje životinji, ili nešto takvo. I takvo dodavanje ne čini prave vrste roda, prema tome kako obično govorimo o rodu i vrstama. Katkad se ipak naziva nešto vrstom nekoga roda zbog toga što ima nešto strano na što se primjenjuje razlog roda, kao što se ugljen i plamen nazivaju vrstama vatre, zbog primjene naravi vatre na stranu tvar. I na sličan se način govora nazivaju astrologija i optika vrstama matematike, ukoliko se matematička načela primjenjuju na prirodnu tvar. I na ovaj način govora navode se ovdje vrste žalosti, po primjeni razloga žalosti na nešto strano. Koje se pak strano može uzeti ili s obzirom na uzrok, objekt; ili s obzirom na učinak. Vlastiti je naime objekt žalosti vlastito zlo. Stoga se strani objekt žalosti može uzeti ili prema samo jednome, zato što je naime zlo, ali ne vlastito, i tako je milosrđe, koje je žalost o tuđem zlu, ukoliko se ipak procjenjuje kao vlastito. Ili s obzirom na oboje, jer niti je o vlastitome, niti o zlu, nego o tuđem dobru, ukoliko se ipak tuđe dobro procjenjuje kao vlastito zlo, i tako je zavist. Vlastiti pak učinak žalosti sastoji se u nekom bježanju težnje. Stoga se strano oko učinka žalosti može uzeti s obzirom na samo jedno, zato što se naime uklanja bježanje, i tako je tjeskoba koja tako otežava duh da se ne pokazuje nikakvo utočište, stoga se drugim imenom naziva tjeskoba. Ako pak takvo otežanje dotle dođe da čak vanjske udove onemogući od rada, što pripada acediji; tako će biti strano s obzirom na oboje, jer niti ima bježanja, niti je u težnji. Zato se pak posebno za acediju kaže da oduzima glas jer glas među svim vanjskim pokretima više izražava unutarnji pojam i nagnuće, ne samo u ljudima, nego također u drugim životinjama, kako se veli u I. Polit.
Odgovor na 1. prigovor: naslada se uzrokuje iz dobra, koje se na jedan način kaže. I stoga se nasladi ne navodi toliko vrsta koliko žalosti, koja se uzrokuje iz zla, što višestruko biva, kako veli Dionizije u IV. poglavlju De div. nom.
Odgovor na 2. prigovor: pokora je o vlastitom zlu, koje je po sebi objekt žalosti. Stoga ne pripada pod ove vrste. Negodovanje pak i ljubomora sadržavaju se pod zavišću, kako će se niže pokazati.
Odgovor na 3. prigovor: ta se dioba ne uzima prema oprekama vrsta, nego prema različitosti stranih stvari na koje se povlači razlog žalosti, kako je rečeno.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.