I-II, q. 31, a. 1
Je li užitak strast
Prigovor 1. Čini se da užitak nije strast. Damaščanin naime u II. knjizi razlikuje djelovanje od strasti, govoreći da je „djelovanje pokret koji je po naravi, a strast pokret protiv naravi“. No užitak je djelovanje, kako Filozof kaže u VII. i X. Ethic.. Dakle, užitak nije strast.
Prigovor 2. Nadalje, trpjeti znači gibati se, kako se kaže u III. Physic.. No užitak se ne sastoji u tome da se biva giban, nego u tome da je bilo gibano; užitak se naime uzrokuje iz već postignutoga dobra. Dakle, užitak nije strast.
Prigovor 3. Nadalje, užitak se sastoji u nekom savršenstvu onoga koji uživa, jer usavršava djelovanje, kako se kaže u X. Ethic.. No usavršavati se ne znači trpjeti ili mijenjati se, kako se kaže u VII. Physic. i u II. De anima. Dakle, užitak nije strast.
Naprotiv, Augustin u IX. i XIV. knjizi De Civ. Dei postavlja užitak, odnosno radost ili veselje, među ostale strasti duše.
Odgovaram: pokret osjetilne težnje vlastito se naziva strašću, kako je gore rečeno. Svaka pak sklonost koja potječe iz osjetilnoga shvaćanja jest pokret osjetilne težnje. To pak nužno mora pristajati užitku. Jer, kako Filozof kaže u I. Rhetoric., „užitak je neki pokret duše, i uspostava odjednom cijela i osjetilna u postojeću narav“. Za čije razumijevanje valja razmotriti da, kao što se u naravnim stvarima događa da neke postižu svoja naravna savršenstva, tako se to događa u životinjama. I premda gibati se k savršenstvu nije sve odjednom, ipak postići naravno savršenstvo jest sve odjednom. Ta je pak razlika između životinja i ostalih naravnih stvari što ostale naravne stvari, kada se uspostavljaju u ono što im priliči prema naravi, to ne osjećaju, dok životinje to osjećaju. I iz toga osjeta uzrokuje se neki pokret duše u osjetilnoj težnji, a taj je pokret užitak. Po tome dakle što se kaže da je užitak pokret duše, postavlja se u rod. Po tome pak što se kaže uspostava u postojeću narav, to jest u ono što postoji u naravi stvari, postavlja se uzrok užitka, naime prisutnost sunaravnoga dobra. Po tome pak što se kaže odjednom cijela, pokazuje da se uspostava ne treba uzeti prema tome kako je u uspostavljanju, nego prema tome kako je u stanju da je uspostavljeno, kao u ciljnoj točki gibanja; užitak naime nije nastajanje, kako je postavio Platon, nego se više sastoji u tome da je postalo, kako se kaže u VII. Ethic.. Po tome pak što se kaže osjetilna, isključuju se savršenstva neosjetilnih stvari, u kojima nema užitka. Tako je dakle očito da je užitak, budući da je pokret u životinjskoj težnji koji slijedi shvaćanje osjetila, strast duše.
Odgovor na 1. prigovor: sunaravno djelovanje koje nije spriječeno jest drugo savršenstvo, kako se nalazi u II. De anima. I stoga, kada se stvar uspostavi u vlastitom djelovanju koje je sunaravno i nije spriječeno, slijedi užitak, koji se sastoji u tome da je savršeno, kako je rečeno. Tako dakle kada se kaže da je užitak djelovanje, to nije pridijevanje po biti, nego po uzroku.
Odgovor na 2. prigovor: u životinji se može promatrati dvostruko gibanje: jedno prema nakani svrhe, koje pripada težnji; drugo prema izvršenju, koje pripada vanjskom djelovanju. Premda dakle u onome tko je već postigao dobro u kojemu uživa prestaje pokret izvršenja, kojim se težilo k svrsi; ipak ne prestaje pokret težbenoga dijela, koji, kao što je prije želio neposjedovano, tako poslije uživa u posjedovanom. Premda je naime užitak neki počinak težnje, s obzirom na prisutnost dobra koje pruža užitak, a koje težnju zadovoljava; ipak još preostaje promjena težnje od poželjnoga, na temelju čega je užitak neko gibanje.
Odgovor na 3. prigovor: premda ime strasti vlastitije priliči pokvarljivim strastima i onima koje teže k zlu, kao što su tjelesne bolesti, te žalost i strah u duši; ipak se također i k dobru usmjeruju neke strasti, kako je gore rečeno. I prema tome užitak se naziva strašću.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.