I-II, q. 3, a. 1
Je li blaženstvo nešto nestvoreno
Prigovor 1. Čini se da je blaženstvo nešto nestvoreno. Kaže naime Boetije u III. knjizi De Consol.: „nužno je ispovijedati da je Bog samo blaženstvo“.
Prigovor 2. Nadalje, blaženstvo je najviše dobro. No biti najviše dobro priliči Bogu. Budući da dakle nema više najviših dobara, čini se da je blaženstvo isto što i Bog.
Prigovor 3. Nadalje, blaženstvo je krajnji cilj u koji naravno ljudska volja teži. No ni u što se drugo volja kao u cilj ne smije pružati osim u Boga; u kojemu se jedinom ima uživati, kako Augustin kaže. Dakle, blaženstvo je isto što i Bog.
Naprotiv, nijedno stvoreno djelo nije nestvoreno. No čovjekovo je blaženstvo nešto načinjeno, jer prema Augustinu u I. knjizi De Doctr. Christ., „onim se stvarima ima uživati koje nas čine blaženima“. Dakle, blaženstvo nije nešto nestvoreno.
Odgovaram: kako je gore rečeno, o cilju se govori na dva načina. Na jedan način sama stvar koju želimo postići, kao što je škrcu cilj novac. Na drugi način samo postizanje ili posjedovanje, to jest uporaba ili uživanje one stvari koja se želi, kao kad bi se reklo da je posjedovanje novca cilj škrca, a uživanje u nasladnoj stvari cilj neumjerenoga. Na prvi dakle način čovjekov je krajnji cilj nestvoreno dobro, to jest Bog, koji jedini svojom beskonačnom dobrotom može čovjekovu volju savršeno ispuniti. Na drugi pak način krajnji je cilj čovjeka nešto stvoreno što u njemu postoji, što nije ništa drugo doli postizanje ili uživanje krajnjega cilja. Krajnji se pak cilj naziva blaženstvom. Ako se dakle čovjekovo blaženstvo promatra s obzirom na uzrok ili objekt, tako je nešto nestvoreno; ako se pak promatra s obzirom na samu bit blaženstva, tako je nešto stvoreno.
Odgovor na 1. prigovor: Bog je blaženstvo po svojoj biti, jer nije blažen po postizanju ili sudioništvu nečega drugoga, nego po svojoj biti. Ljudi su pak blaženi, kako ondje kaže Boetije, po sudioništvu; kao što se i bogovima nazivaju po sudioništvu. Samo pak sudioništvo u blaženstvu prema kojemu se čovjek naziva blaženim jest nešto stvoreno.
Odgovor na 2. prigovor: za blaženstvo se kaže da je najviše dobro čovjeka jer je postizanje ili uživanje najvišega dobra.
Odgovor na 3. prigovor: blaženstvo se naziva krajnjim ciljem na način na koji se postizanje cilja naziva ciljem.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.