Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 29, a. 3

Je li mržnja jača od ljubavi

Prigovor 1. Čini se da je mržnja jača od ljubavi. Augustin naime kaže u knjizi De diversis quaestionibus octoginta tribus: „Nema nikoga tko više ne bi bježao od boli negoli težio za nasladom“. No bježanje od boli pripada mržnji, a težnja za nasladom pripada ljubavi. Dakle, mržnja je jača od ljubavi.

Prigovor 2. Nadalje, slabije biva nadvladano od jačega. No ljubav biva nadvladana od mržnje, kada se naime ljubav pretvori u mržnju. Dakle, mržnja je jača od ljubavi.

Prigovor 3. Nadalje, duševna se sklonost očituje po učinku. No čovjek snažnije ustraje u odbijanju mrskoga negoli u traženju ljubljenoga; kao što se i zvijeri suzdržavaju od ugodnih stvari zbog udaraca, kako navodi Augustin u knjizi De diversis quaestionibus octoginta tribus. Dakle, mržnja je jača od ljubavi.

Naprotiv, dobro je jače od zla, jer zlo ne djeluje osim snagom dobra, kako Dionizije kaže u 4. poglavlju De div. nom. No mržnja i ljubav razlikuju se prema razlici dobra i zla. Dakle, ljubav je jača od mržnje.

Odgovaram: nemoguće je da učinak bude jači od svoga uzroka. Svaka pak mržnja potječe iz neke ljubavi kao iz uzroka, kako je gore rečeno. Otuda je nemoguće da mržnja bude jednostavno jača od ljubavi. No valja povrh toga da ljubav, govoreći jednostavno, bude jača od mržnje. Snažnije se naime nešto pokreće k svrsi negoli k onome što je za svrhu. Odstupanje pak od zla usmjeruje se k postignuću dobra, kao k svrsi. Otuda je, govoreći jednostavno, snažniji pokret duše prema dobru negoli prema zlu. Pa ipak se katkada mržnja čini jačom od ljubavi, zbog dvoga. Ponajprije zato što je mržnja osjetilnija od ljubavi. Budući naime da se osjetilno zamjećivanje sastoji u nekoj promjeni, čim je nešto već promijenjeno, ne osjeća se tako kao kada je u samome mijenjanju. Otuda se vrućica sušice, premda je veća, ipak ne osjeća tako kao vrućica tercijane, jer se vrućica sušice već pretvorila kao u naviku i narav. Zbog toga se također ljubav više osjeća u odsutnosti ljubljenoga, kako Augustin kaže u X. knjizi De Trin. da se „ljubav ne osjeća tako kada je ne prokazuje oskudica“. I zbog toga se također protivnost onoga što se mrzi osjetilnije zamjećuje negoli prikladnost onoga što se ljubi. Drugo, zato što se mržnja ne uspoređuje s njoj odgovarajućom ljubavlju. Prema različitosti naime dobara postoji različitost ljubavi po veličini i malenosti, kojima su razmjerne suprotne mržnje. Otuda mržnja koja odgovara većoj ljubavi više pokreće negoli manja ljubav.

Odgovor na 1. prigovor: i po tome je bjelodan odgovor na prvi prigovor. Ljubav je naime prema nasladi manja od ljubavi prema samoočuvanju, kojoj odgovara bježanje od boli. I stoga se više bježi od boli negoli što se ljubi naslada.

Odgovor na 2. prigovor: mržnja nikada ne bi nadvladala ljubav osim zbog veće ljubavi kojoj mržnja odgovara. Kao što čovjek više ljubi sebe negoli prijatelja, pa zbog toga što ljubi sebe mrzi i prijatelja ako mu se protivi.

Odgovor na 3. prigovor: zato se žešće djeluje na odbijanje mrskih stvari što je mržnja osjetilnija.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.