I-II, q. 2, a. 5
Sastoji li se blaženstvo u nekom tjelesnom dobru
Prigovor 1. Čini se da se čovjekovo blaženstvo sastoji u dobrima tijela. Kaže se naime u Sir 30: „nema bogatstva nad bogatstvom zdravlja tijela“. No u onome što je najbolje sastoji se blaženstvo. Dakle, sastoji se u zdravlju tijela.
Prigovor 2. Nadalje, Dionizije kaže u V. poglavlju De div. nom. da je bitak bolji od života, a život bolji od onoga što slijedi. No za bitak i život čovjeka traži se zdravlje tijela. Budući da je dakle blaženstvo najviše dobro čovjeka, čini se da zdravlje tijela ponajviše pripada blaženstvu.
Prigovor 3. Nadalje, što je nešto općenitije, to o višem počelu ovisi, jer što je uzrok viši, to se njegova moć proteže na više toga. No kao što se uzročnost djelatnoga uzroka promatra prema utjecaju, tako se uzročnost cilja promatra prema težnji. Dakle, kao što je prvi djelatni uzrok onaj koji utječe na sve, tako je krajnji cilj ono što svi žele. No sam bitak jest ono što svi ponajviše žele. Dakle, u onome što pripada čovjekovu bitku, kao što je zdravlje tijela, ponajviše se sastoji njegovo blaženstvo.
Naprotiv, po blaženstvu čovjek nadvisuje sve druge životinje. No po dobrima tijela nadmašuju ga mnoge životinje: kao slon po dugovječnosti života, lav po jakosti, jelen po trčanju. Dakle, čovjekovo se blaženstvo ne sastoji u dobrima tijela.
Odgovaram: nemoguće je da se čovjekovo blaženstvo sastoji u dobrima tijela, zbog dvoga. Prvo doista zato što je nemoguće da onoj stvari koja se usmjerava k drugomu kao k cilju krajnji cilj bude njezino vlastito očuvanje u bitku. Stoga kormilar ne smjera kao krajnji cilj očuvanje lađe koja mu je povjerena, zato što se lađa usmjerava k drugomu kao k cilju, naime k plovidbi. Kao što se pak lađa povjerava kormilaru na upravljanje, tako je čovjek povjeren svojoj volji i razumu; prema onome što se kaže u Sir 15: „Bog je u početku stvorio čovjeka i ostavio ga u ruci njegova nauma“. Bjelodano je pak da se čovjek usmjerava k nečemu kao k cilju, jer čovjek nije najviše dobro. Stoga je nemoguće da krajnji cilj ljudskoga razuma i volje bude očuvanje ljudskoga bitka. Drugo zato što, čak i kad bi se dopustilo da je cilj ljudskoga razuma i volje očuvanje ljudskoga bitka, ne bi se ipak moglo reći da je cilj čovjeka neko dobro tijela. Čovjekov se naime bitak sastoji u duši i tijelu, i premda bitak tijela ovisi o duši, bitak ipak ljudske duše ne ovisi o tijelu, kako je gore pokazano; a i samo je tijelo radi duše, kao tvar radi oblika i oruđa radi pokretača, da po njima vrši svoja djelovanja. Stoga se sva dobra tijela usmjeravaju k dobrima duše kao k cilju. Stoga je nemoguće da se u dobrima tijela sastoji blaženstvo, koje je krajnji cilj čovjeka.
Odgovor na 1. prigovor: kao što se tijelo usmjerava k duši kao k cilju, tako se vanjska dobra usmjeravaju k samomu tijelu. I stoga se razložno dobro tijela pretpostavlja vanjskim dobrima, koja se označuju bogatstvom, kao što se i dobro duše pretpostavlja svim dobrima tijela.
Odgovor na 2. prigovor: bitak jednostavno uzet, ukoliko u sebi uključuje sve savršenstvo bitka, nadvisuje život i sve što slijedi, jer tako sam bitak prethodno ima u sebi sve što slijedi. I na taj način Dionizije govori. No ako se promatra sam bitak kako se participira u ovoj ili onoj stvari, koje ne primaju sve savršenstvo bitka, nego imaju nesavršen bitak, kakav je bitak svakoga stvorenja, tako je bjelodano da je sam bitak s nadodanim savršenstvom uzvišeniji. Stoga i Dionizije ondje kaže da su živa bića bolja od postojećih, a razumna od živih.
Odgovor na 3. prigovor: jer cilj odgovara počelu, iz onoga se razloga dokazuje da je krajnji cilj prvo počelo bitka, u kojemu je sve savršenstvo bitka, čiju sličnost žele prema svome razmjeru neka bića doista prema samom bitku, neka prema živom bitku, a neka prema živom, razumnom i blaženom bitku. A to pripada malobrojnima.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.