I-II, q. 14, a. 5
Napreduje li savjetovanje analitičkim redom
Prigovor 1. Čini se da savjetovanje ne napreduje analitičkim načinom. Savjetovanje je naime o onome što mi činimo. No naša djelovanja ne napreduju analitičkim načinom, nego radije sintetičkim načinom, naime od jednostavnih k sastavljenima. Dakle, savjetovanje ne napreduje uvijek analitičkim načinom.
Prigovor 2. Nadalje, savjetovanje je istraživanje razuma. No razum započinje od ranijih stvari i dolazi do kasnijih, prema prikladnijem redu: budući da su dakle prošle stvari ranije od sadašnjih, a sadašnje ranije od budućih, u savjetovanju se čini da valja napredovati od sadašnjih i prošlih k budućima. Što ne pripada analitičkom redu. Dakle, u savjetovanjima se ne obdržava analitički red.
Prigovor 3. Nadalje, savjetovanje nije osim o onome što nam je moguće, kako se kaže u III. Ethic. No je li nam što moguće, prosuđuje se iz onoga što možemo učiniti ili ne možemo učiniti kako bismo do toga prispjeli. Dakle, u istraživanju savjetovanja valja započeti od sadašnjih stvari.
Naprotiv, Filozof kaže u III. Ethic. da „onaj tko se savjetuje, čini se da istražuje i razlaže“.
Odgovaram: u svakom istraživanju valja započeti od nekoga počela. Koje ako je doista, kao što je prvo u spoznaji, tako također prvo i u bitku, to nije analitički postupak, nego radije sintetički; naime napredovati od uzrokâ k učincima jest sintetički postupak, jer uzroci su jednostavniji od učinaka. Ako pak ono što je prvo u spoznaji jest kasnije u bitku, to je analitički postupak, kao kada o očitim učincima sudimo, razlažući ih u jednostavne uzroke. Počelo je pak u istraživanju savjetovanja cilj, koji je doista prvi u nakani, no kasniji u bitku. I prema tome, potrebno je da istraživanje savjetovanja bude analitičko, započinjući naime od onoga što se u budućnosti nakanjuje, sve dok se ne prispije k onome što odmah valja učiniti.
Odgovor na 1. prigovor: savjetovanje je doista o djelovanjima. No razlog djelovanjâ uzima se iz cilja, i zato je red umovanja o djelovanjima suprotan redu djelovanja.
Odgovor na 2. prigovor: razum započinje od onoga što je prije prema razumu, a ne uvijek od onoga što je prije vremenom.
Odgovor na 3. prigovor: o onome što valja učiniti radi cilja ne bismo tražili saznati je li moguće kad ne bi odgovaralo cilju. I zato prije valja istražiti priliči li vođenju k cilju, nego što se razmotri je li moguće.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.