Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 12, a. 5

Priliči li nakana nerazumnim životinjama

Prigovor 1. Čini se da nerazumne životinje nakanjuju cilj. Narav je naime u onome što je lišeno spoznaje više udaljena od razumne naravi nego osjetilna narav, koja je u nerazumnim životinjama. No narav nakanjuje cilj također u onome što je lišeno spoznaje, kako se dokazuje u II. Physic. Dakle, još mnogo više nerazumne životinje nakanjuju cilj.

Prigovor 2. Nadalje, kao što je nakana o cilju, tako i uživanje. No uživanje priliči nerazumnim životinjama, kako je rečeno. Dakle, i nakana.

Prigovor 3. Nadalje, onoga je nakaniti cilj čije je djelovati radi cilja, budući da nakaniti nije ništa doli u drugo težiti. No nerazumne životinje djeluju radi cilja: pokreće se naime životinja ili radi traženja hrane ili radi čega drugoga tome sličnoga. Dakle, nerazumne životinje nakanjuju cilj.

Naprotiv, nakana cilja u sebi nosi usmjeravanje nečega u cilj, što pripada razumu. Budući da dakle nerazumne životinje nemaju razum, čini se da ne nakanjuju cilj.

Odgovaram: kako je gore rečeno, nakaniti znači u drugo težiti; što doista pripada i pokretaču i pokretanome. Prema tome dakle što se kaže da nakanjuje cilj ono što se k cilju pokreće od drugoga, tako se za narav kaže da nakanjuje cilj, takoreći pokrenuta k svojemu cilju od Boga, kao strijela od strijelca. I na taj način također nerazumne životinje nakanjuju cilj, ukoliko se pokreću naravnim nagonom k nečemu. Na drugi način nakaniti cilj pripada pokretaču, ukoliko naime usmjerava nečije gibanje, ili svoje ili tuđe, u cilj. Što pripada samo razumu. Stoga na taj način nerazumne životinje ne nakanjuju cilj, što znači vlastito i prvenstveno nakaniti, kako je rečeno.

Odgovor na 1. prigovor: taj razlog polazi prema tome kako nakaniti pripada onome što se pokreće k cilju.

Odgovor na 2. prigovor: uživanje ne nosi u sebi usmjeravanje nečega u nešto, poput nakane, nego apsolutni počinak u cilju.

Odgovor na 3. prigovor: nerazumne se životinje pokreću k cilju ne takoreći razmatrajući da svojim gibanjem mogu postići cilj, što je vlastito onomu koji nakanjuje, nego želeći cilj po naravnom nagonu pokreću se k cilju takoreći od drugoga pokrenute, kao i ostalo što se naravno pokreće.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.