Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Suppl., q. 94, a. 1

Vide li sveti muke osuđenih

Prigovor 1. Čini se da blaženi u nebu neće gledati muke osuđenih. Jer osuđeni su više odijeljeni od blaženih negoli putnici. No blaženi ne vide djela putnika: stoga glosa na Iz 63,16, „Abraham nas ne pozna“, kaže: „Mrtvi, čak i sveti, ne znaju što živi, čak i njihova vlastita djeca, čine“ [sv. Augustin, De cura pro mortuis xiii, xv]. Dakle, još manje vide muke osuđenih.

Prigovor 2. Nadalje, savršenstvo gledanja ovisi o savršenstvu vidljivog predmeta: stoga Filozof kaže (Ethic. x, 4) da je „najsavršenije djelovanje osjetila vida onda kada je osjetilo najbolje raspoloženo s obzirom na najljepši od predmeta koji potpadaju pod vid“. Prema tome, s druge strane, svaka nagrđenost u vidljivom predmetu pridonosi nesavršenstvu vida. No u blaženih neće biti nikakva nesavršenstva. Dakle, oni neće gledati muke osuđenih u kojima je krajnja nagrđenost.

Naprotiv, pisano je (Iz 66,24): „Izići će i vidjeti trupla ljudi koji se odmetnuše od mene“; a glosa kaže: „Izabrani će izići razumijevanjem ili očitom spoznajom, kako bi bili više potaknuti na hvaljenje Boga.“

Odgovaram: blaženima ne treba uskratiti ništa što pripada savršenstvu njihova blaženstva. No sve se bolje spoznaje kada se usporedi sa svojom suprotnošću, jer kada se suprotnosti postave jedna uz drugu postaju uočljivije. Stoga, da bi sreća svetih bila njima ugodnija i da bi za nju Bogu iskazivali obilniju zahvalnost, dopušteno im je da savršeno gledaju muke osuđenih.

Odgovor na 1. prigovor: ova glosa govori o onome što preminuli sveti mogu po naravi: jer nije nužno da oni naravnom spoznajom znaju sve što se događa sa živima. No sveti u nebu razgovijetno znaju sve što se događa i putnicima i osuđenima. Zato Grgur kaže (Moral. xii) da se Jobove riječi (14,21), „Bila mu djeca na časti ili na sramoti, on to neće razumjeti“, ne odnose na duše svetih, jer budući da u sebi posjeduju slavu Božju, ne možemo vjerovati da su im vanjske stvari nepoznate. [Glede ovog odgovora, usp. FP, pit. 89, čl. 8].

Odgovor na 2. prigovor: premda ljepota viđene stvari pridonosi savršenstvu vida, može postojati nagrđenost viđene stvari bez nesavršenstva vida: jer slike stvari po kojima duša spoznaje suprotnosti nisu same suprotne. Zato i Bog, Koji posjeduje najsavršeniju spoznaju, vidi sve stvari, lijepe i nagrđene.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.

Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda (London, 1920.), a ne izravno s latinskoga. To je prijevod prijevoda i zato nije savršen; za točno značenje provjerite latinski izvornik.