Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Suppl., q. 35, a. 3

Pretpostavlja li biljega reda po nužnosti biljegu krštenja

Prigovor 1. Čini se da biljega reda ne pretpostavlja biljegu krštenja. Jer biljega reda čini čovjeka djeliteljem sakramenata; dok ga biljega krštenja čini njihovim primateljem. Djelatna moć pak ne pretpostavlja nužno pasivnu moć, jer može biti bez nje, kao u Bogu. Dakle, biljega reda ne pretpostavlja nužno biljegu krštenja.

Prigovor 2. Nadalje, može se dogoditi da čovjek nije kršten, a ipak s vjerojatnošću misli da je kršten. Ako se, dakle, takva osoba predstavi za redove, neće primiti biljegu reda, pod pretpostavkom da biljega reda pretpostavlja biljegu krštenja; te dosljedno tome što god učini putem posvećenja ili odrješenja bit će nevaljano, i Crkva će u tome biti prevarena, što je nedopustivo.

Naprotiv, krštenje su vrata sakramenata. Budući da je, dakle, red sakrament, on pretpostavlja krštenje.

Odgovaram: nitko ne može primiti ono što nema moć primiti. Biljega krštenja pak daje čovjeku moć da primi druge sakramente. Otuda onaj tko nema krsnu biljegu, ne može primiti nijedan drugi sakrament; te dosljedno tome biljega reda pretpostavlja biljegu krštenja.

Odgovor na 1. prigovor: u onome tko ima djelatnu moć sam od sebe, djelatna ne pretpostavlja pasivnu moć; ali u onome tko ima djelatnu moć od drugoga, pasivna moć, kojom biva osposobljen primiti djelatnu moć, preduvjet je za djelatnu moć.

Odgovor na 2. prigovor: takav čovjek, ako biva zaređen za svećenika, nije svećenik, i ne može niti posvećivati niti odrješivati na sudištu pokore. Stoga prema kanonima mora biti kršten i ponovno zaređen (Extra De Presbyt. non Bapt., cap. Si quis; cap. Veniens). Pa čak i ako bude uzdignut na episkopat, oni koje zaređuje ne primaju red. Ipak se može pobožno vjerovati da će s obzirom na krajnje učinke sakramenata Veliki Svećenik nadomjestiti nedostatak, te da On ne bi dopustio da to bude tako skriveno da ugrozi Crkvu.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.

Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda (London, 1920.), a ne izravno s latinskoga. To je prijevod prijevoda i zato nije savršen; za točno značenje provjerite latinski izvornik.