III, q. 90, a. 4
O njezinoj podjeli na subjektivne dijelove
Prigovor 1. Čini se da se neprikladno dijeli pokora na pokoru prije krštenja, i pokoru smrtnih grijeha, i pokoru lakih grijeha. Pokora je naime druga daska poslije brodoloma, kako je gore rečeno, a krštenje prva. Ono dakle što je prije krštenja ne bi se trebalo postavljati za vrstu pokore.
Prigovor 2. Nadalje, ono što može uništiti veće može također uništiti manje. No smrtni je veći grijeh od lakoga. Ona pak pokora koja je za smrtne, ista je također i za lake. Ne bi se dakle trebale postavljati različite vrste pokore.
Prigovor 3. Nadalje, kao što se poslije krštenja griješi lako i smrtno, tako također i prije krštenja. Ako se dakle poslije krštenja razlikuje pokora lakih i smrtnih grijeha, po jednakom se razlogu treba razlikovati prije krštenja. Ne razlikuje se dakle prikladno pokora po ovim vrstama.
Naprotiv, Augustin, u knjizi De poenitentia, postavlja spomenute tri vrste pokore.
Odgovaram: ova je podjela pokore prema onome što je krepost. Valja pak razmotriti da svaka krepost djeluje prema prikladnosti vremena, kao i prema drugim dužnim okolnostima. Zato i krepost pokore svoj čin ima u ovome vremenu prema onome kako odgovara novomu Zakonu; pripada pak k pokori da mrzi prošle grijehe, s nakanom mijenjanja života na bolje, što je kao cilj pokore. I budući da ćudoredne stvari primaju vrstu prema cilju, kako je u drugome dijelu izloženo, dosljedno je da se različite vrste pokore uzimaju prema različitim promjenama koje pokajnik namjerava. Trostruka je pak promjena od pokajnika namjeravana. Prva doduše po ponovnomu rođenju u novi život. I ta pripada pokori koja je prije krštenja. Druga je pak promjena po preoblikovanju prošloga života već pokvarenoga. I ta pripada pokori smrtnih grijeha poslije krštenja. Treća je pak promjena u savršenije djelovanje života. I ta pripada pokori lakih grijeha, koji se otpuštaju po nekome gorljivom činu ljubavi, kako je gore rečeno.
Odgovor na 1. prigovor: pokora koja je prije krštenja nije sakrament, nego je čin kreposti koji pripravlja za sakrament krštenja.
Odgovor na 2. prigovor: pokora koja briše smrtne grijehe briše također i lake, ali ne obrnuto. I zato se ove dvije pokore odnose kao savršeno i nesavršeno.
Odgovor na 3. prigovor: prije krštenja nema lakih grijeha bez smrtnih. I budući da se laki bez smrtnoga ne može otpustiti, kako je gore rečeno, stoga se prije krštenja ne razlikuje pokora smrtnih i lakih grijeha.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.