III, q. 90, a. 1
Ima li pokora dijelove
Prigovor 1. Čini se da se pokori ne bi trebali pripisivati dijelovi. Sakramenti su naime oni u kojima božanska moć skrovitije izvodi spasenje. No božanska je moć jedna i jednostavna. Dakle, pokori se, budući da je sakrament, ne bi trebali pripisivati dijelovi.
Prigovor 2. Nadalje, pokora je krepost, i sakrament je. No njoj ukoliko je krepost ne pripisuju se dijelovi, budući da je krepost neki habitus, koji je jednostavna kakvoća uma. Slično također i njoj pokori ukoliko je sakrament ne čini se da bi trebalo pripisivati dijelove, jer se krštenju i drugim sakramentima ne pripisuju dijelovi. Dakle, pokori se nikakvi dijelovi ne bi trebali pripisivati.
Prigovor 3. Nadalje, tvar je pokore grijeh, kako je gore rečeno. No grijehu se ne pripisuju dijelovi. Dakle, također niti pokori ne bi trebalo dijelove pripisivati.
Naprotiv, dijelovi su oni iz kojih se savršenost nečega sastavlja. No savršenost se pokore sastavlja iz više njih, naime iz skrušenosti, ispovijedi i zadovoljštine. Dakle, pokora ima dijelove.
Odgovaram: dijelovi su stvari oni na koje se tvarno cjelina dijeli, odnose se naime dijelovi prema cjelini kao tvar prema obliku; odakle se u II. knjizi Physicorum dijelovi stavljaju u rod tvornoga uzroka, a cjelina u rod formalnoga uzroka. Gdje god se dakle s obzirom na tvar nalazi neko mnoštvo, ondje se nalazi pojam dijelova. Rečeno je pak gore da se u sakramentu pokore ljudski čini odnose na način tvari. I zato, budući da se više ljudskih čina traži za savršenost pokore, naime skrušenost, ispovijed i zadovoljština, kako će se niže pokazati, dosljedno je da sakrament pokore ima dijelove.
Odgovor na 1. prigovor: svaki sakrament ima jednostavnost s razloga božanske moći, koja u njemu djeluje. No božanska moć, zbog svoje veličine, može djelovati i po jednome i po mnogima, s razloga kojih se nekome sakramentu mogu pripisati dijelovi.
Odgovor na 2. prigovor: pokori prema onome što je krepost ne pripisuju se dijelovi, jer ljudski čini, koji se umnažaju u pokori, ne uspoređuju se s habitusom kreposti kao dijelovi, nego kao učinci. Zato preostaje da se dijelovi pripisuju pokori ukoliko je sakrament, prema kojemu se ljudski čini uspoređuju kao tvar. U drugim pak sakramentima tvar nisu ljudski čini, nego neka vanjska stvar, jedna doista jednostavna, kao voda ili ulje; ili složena, kao krizma. I zato se drugim sakramentima ne pripisuju dijelovi.
Odgovor na 3. prigovor: grijesi su daleka tvar pokore, ukoliko su naime kao tvar ili objekt ljudskih čina, koji su vlastita tvar pokore ukoliko je sakrament.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.