III, q. 32, a. 4
Je li Blažena Djevica djelatno išta učinila u začeću Krista
Prigovor 1. Čini se da je Blažena Djevica djelatno išta učinila u začeću Kristova tijela. Damaščanin namreč u trećoj knjizi kaže da je „Duh Sveti sišao na djevicu, očistivši ju, i dajući joj moć primanja Riječi Božje, a ujedno i rađanja“. Moć pak rađanja pasivnu imala je od naravi, kao i bilo koja žena. Dakle, dao joj je moć rađanja djelatnu. I tako je djelatno išta učinila u začeću Krista.
Prigovor 2. Nadalje, sve moći biljne duše jesu djelatne moći, kako Komentator kaže u drugoj knjizi djela De anima. Ali moć rađanja, kako u muškarcâ tako i u ženâ, pripada biljnoj duši. Dakle, kako u muškarca tako i u žene, djelatno se djeluje na začeće porodlja.
Prigovor 3. Nadalje, žena za začeće porodlja pruža tvar iz koje se naravno oblikuje tijelo porodlja. Ali narav je unutarnje počelo gibanja. Čini se dakle da je u samoj tvari koju je Blažena Djevica pružila za začeće Krista bilo neko djelatno počelo.
Naprotiv, djelatno počelo u rađanju naziva se sjemenski razlog. Ali, kako Augustin kaže u desetoj knjizi djela Super Gen. ad Litt., „Kristovo tijelo uzeta je od djevice u samoj tjelesnoj tvari, po božanskom razlogu začeća i oblikovanja, a ne prema nekom ljudskom sjemenskom razlogu“. Dakle, Blažena Djevica nije djelatno učinila ništa u začeću Kristova tijela.
Odgovaram: neki govore da je Blažena Djevica djelatno nešto vršila u začeću Krista, i naravnom moći, i nadnaravnom. Naravnom doduše moći, jer postavljaju da je u svakoj naravnoj tvari neko djelatno počelo. Inače vjeruju da ne bi bilo naravne preobrazbe. U čemu se varaju. Jer se preobrazba naziva naravnom zbog unutarnjega počela, ne samo djelatnoga nego i pasivnoga, ta Filozof u VIII. Physic. izričito kaže da je u teškim i lakim stvarima počelo naravnoga gibanja pasivno, a ne djelatno. Niti je moguće da tvar djeluje na svoje oblikovanje, jer nije u zbiljnosti. Niti je također moguće da nešto pokreće samo sebe, osim ako se podijeli na dva dijela, od kojih je jedan ono što pokreće, a drugi ono što je pokrenuto, što biva samo u živim bićima, kako se dokazuje u VIII. Physic.. Nadnaravnom pak moći, jer govore da se od majke traži da ne pruža samo tvar, a to je menstrualna krv, nego i sjeme koje, pomiješano s muškim sjemenom, ima djelatnu moć u rađanju. I budući da se u Blažene Djevice nije izvršilo nikakvo razrješenje sjemena, zbog njezina presavršenog djevičanstva, govore da joj je Duh Sveti natnaravno podario djelatnost moć u začeću Kristova tijela, koju druge majke imaju po razrijeđenom sjemenu. Ali to ne može opstati. Jer, budući da je „svaka stvar radi svoga djelovanja“, kako se kaže u drugoj knjizi djela De caelo; narav ne bi za posao rađanja razlučila spol muški i ženski, kad ne bi djelovanje muškarca bilo razdvojeno od djelovanja žene. U rađanju se međutim razdvaja djelovanje onoga koji djeluje i onoga koji trpi. Odatle preostaje da je sva djelatna moć s muške strane, a trpljenje s ženske strane. Zbog čega u biljkama, u kojima se miješa obadvije moć, nema razlučenja muškoga i ženskoga. Budući dakle da Blažena Djevica nije primila to da bude otac Krista, nego majka, slijedi da nije primila djelatnu moć u začeću Krista, bilo da je išta učinila, iz čega slijedi da je ona bila otac Krista; bilo da ništa nije učinila, kako neki govore, iz čega slijedi da joj je ovakva djelatna moć bila uzalud dodijeljena. I zato treba reći da u samom začeću Krista Blažena Djevica nije djelatno išta vršila, nego je pružila samo tvar. Ipak je djelatno nešto vršila prije začeća, pripremajući tvar da bude prikladna za začeće.
Odgovor na 1. prigovor: ono je začeće imalo tri povlastice, naime, da bude bez istočnoga grijeha; da bude ne čistoga čovjeka, nego Boga i čovjeka; isto tako da bude začeće djevice. I ovo troje imalo je od Duha Svetoga. I zato Damaščanin, s obzirom na prvo, kaže da je Duh Sveti sišao na djevicu, očistivši ju, to jest sačuvavši ju da ne začne s istočnim grijehom. S obzirom na drugo, kaže: i dajući joj moć primanja Riječi Božje, to jest da začne Riječ Božju. S obzirom na treće, kaže: ujedno i rađanja, da, naime, ostajući djevica može rađati, ne doduše djelatno nego pasivno, kao što druge majke to postižu iz muževa sjemena.
Odgovor na 2. prigovor: moć rađanja u žene jest nesavršena s obzirom na moć rađanja koja je u muškarcu. I zato, kao što u umijeću niže umijeće pripravlja tvar, a više umijeće uvodi oblik, kako se kaže u II. Physic.; tako i ženska moć rađanja pripravlja tvar, a djelatna moć muškarca oblikuje pripravljenu tvar.
Odgovor na 3. prigovor: da bi preobrazba bila naravna, ne traži se da u tvari bude djelatno počelo, nego samo pasivno, kako je rečeno.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.