Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 182, a. 1

Koji je bolji ili dostojniji

Prigovor 1. Čini se da je djelatni život bolji nego kontemplativni. „Ono naime što je od boljih stvari, čini se da je bolje“, kako Filozof kaže u 3. knjizi Topika. Ali djelatni život spada na veće, to jest na prelate, koji su postavljeni u časti i moći, odakle Augustin kaže u 19. knjizi O Državi Božjoj da se „u djelovanju u ovome životu ne treba ljubiti čast ni moć“. Dakle, čini se da je djelatni život bolji nego kontemplativni.

Prigovor 2. Nadalje, u svim habitusima i činima zapovijedati spada na boljega, kao što umijeće vojevanja, kao bolje, zapovijeda onomu koji pravi uzde. Ali u djelatni život spada raspolagati i zapovijedati u pogledu kontemplativnoga, što je očito po onome što je rečeno Mojsiju u Izl 19: „Siđi i opomeni narod da možda ne bi htio prijeći postavljene granice da vidi Boga“. Dakle, djelatni je život bolji nego kontemplativni.

Prigovor 3. Nadalje, nitko ne treba biti otrgnut od boljega da bi se primijenio na gore, apostol naime kaže u 1 Kor 12: „Čeznite za boljim darovima“. Ali neki se otrgnu od stanja kontemplativnoga života i zauzimaju se oko djelatnoga života, što je očito kod onih koji se prenose na stanje predstojništva. Dakle, čini se da je djelatni život bolji nego kontemplativni.

Naprotiv, Gospodin kaže u Lk 10: „Marija je izabrala najbolji dio, koji joj se neće oduzeti“. Pod Marijom se pak označava kontemplativni život. Dakle, kontemplativni je život bolji nego djelatni.

Odgovaram: ništa ne zabranjuje da nešto po sebi bude izvrsnije što se ipak u nekom pogledu nadvladava od drugoga. Valja reći dakle da je kontemplativni život jednostavnije bolji nego djelatni. Što Filozof u 10. knjizi Nikomahove etike dokazuje s osam razloga. Od kojih je prvi taj što kontemplativni život dolikuje čovjeku prema onome što je najbolje u njemu, to jest prema razumu, i s obzirom na vlastite objekte, to jest razumljive stvari, djelatni se život pak zauzima oko vanjskih stvari. Odakle Rahela, po kojoj se označava kontemplativni život, tumači se viđeno počelo, djelatni se život pak označava po Liji, koja je imala krmeljive oči, kako Grgur kaže u 6. knjizi Morala. Drugo, zato što kontemplativni život može biti trajniji, premda ne s obzirom na vrhunac stupnja kontemplacije, kako je gore rečeno. Odakle se i Marija, po kojoj se označava kontemplativni život, opisuje kako neprekidno sjedi uz noge Gospodnje. Treće, zato što je veći užitak kontemplativnoga nego djelatnoga života. Odakle Augustin kaže u knjizi O Gospodnjim riječima da se „Marta uznemirivala, a Marija se okrepljivala“. Četvrto, zato što je u kontemplativnom životu čovjek više samodostatan, jer mu je za nj potrebno manje stvari. Odakle se kaže u Lk 10: „Marta, Marta, brineš se i uznemiruješ oko mnogoga“. Peto, zato što se kontemplativni život više ljubi radi sebe samoga, djelatni se život pak usmjerava na drugo. Odakle se u Psalmu kaže: „Jedno zatražih od Gospodina, to tražim: da prebivam u domu Gospodnjem sve dane života svoga, da gledam milinu Gospodnju“. Šesto, zato što se kontemplativni život sastoji u nekoj dokolici i miru, u skladu s onim iz Psalma: „Odmorite se i vidite da sam ja Bog“. Sedmo, zato što je kontemplativni život prema božanskim stvarima, a djelatni život prema ljudskim. Odakle Augustin kaže u knjizi O Gospodnjim riječima: „U početku bijaše Riječ, gle to je Marija slušala. Riječ tijelom postade, gle tomu je Marta služila“. Osmo, zato što je kontemplativni život prema onome što je čovjeku svojstvenije, to jest prema razumu, u djelovanjima pak djelatnoga života sudjeluju i niže moći, koje su zajedničke nama i životinjama. Odakle se u Psalmu, nakon što je rečeno: „Ljude i životinje spasit ćeš, Gospodine“, nadodaje ono što je osobito ljudima: „U tvojoj svjetlosti vidjet ćemo svjetlost“. Deveti razlog dodaje Gospodin u Lk 10, kada kaže: „Najbolji dio izabrala je Marija, koji joj se neće oduzeti“. Što tumačeći Augustin u knjizi O Gospodnjim riječima kaže: „Ne ti lošiji, nego ona bolji. Slušaj odakle bolji, jer joj se neće oduzeti. Od tebe će se oduzeti nekada teret nužnosti, vječna je slast istine“. U nekom pogledu ipak, i u slučaju, više valja izabrati djelatni život, zbog nužnosti sadašnjega života. Kao što i Filozof kaže u 3. knjizi Topika da je „filozofirati bolje nego li se obogatiti, ali obogatiti se bolje je onomu tko trpi nužnost“.

Odgovor na 1. prigovor: prelatima ne spada samo djelatni život, nego moraju biti izvrsni i u kontemplativnom životu. Odakle Grgur kaže u Pastirskoj skrbi: „Neka je poglavar u djelovanju vrstan, iznad svih u kontemplaciji uzdignut“.

Odgovor na 2. prigovor: kontemplativni život se sastoji u nekoj slobodi duha. Grgur naime kaže, tumačeći Ezekielu, da „kontemplativni život prelazi u neku slobodu uma, ne razmišljajući o vremenitim, nego o vječnim stvarima“. I Boetije kaže u 5. knjizi O utjehi: „Nužno je da su ljudske duše slobodnije kada se drže u promišljanju božanskoga uma, a manje kada se spuštaju k tijelima“. Odakle je očito da djelatni život ne zapovijeda izravno kontemplativnom životu, nego pripravljajući za kontemplativni život, zapovijeda neka djela djelatnoga života; u čemu više služi kontemplativnom životu nego li nad njim gospodari. I to je ono što Grgur kaže, tumačeći Ezekielu, da se „djelatni život naziva ropstvo, a kontemplativni sloboda“.

Odgovor na 3. prigovor: s djela djelatnoga života nekad se tko odvraća od kontemplacije radi neke nužnosti sadašnjega života, ipak ne na način da bi bio prisiljen u potpunosti napustiti kontemplaciju. Odakle Augustin kaže u 19. knjizi O Državi Božjoj: „Svetu dokolicu traži ljubav prema istini, pravedan posao, to jest djelatnoga života, prihvaća nužnost ljubavi. Koji teret ako nitko ne nameće, valja se posvetiti primanju i promatranju istine. Ako li se nameće, valja ga prihvatiti, radi nužnosti ljubavi. Ali ni tako se posve ne smije napustiti užitak istine, da se ne oduzme ona slast, i pritisne ova nužnost“. I tako je očito da, kada se netko poziva iz kontemplativnoga života na djelatni, to se ne vrši na način oduzimanja, nego na način pridodavanja.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.