Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 179, a. 2

Je li razdioba dostatna

Prigovor 1. Čini se da se život ne razdjeljuje dostatno na djelatni i kontemplativni. Filozof naime u I. Ethic. kaže da su tri života ponajviše izvrsna, naime užitni, građanski, koji se čini da je isti kao djelatni, i kontemplativni. Nedostatno se dakle život razdjeljuje na djelatni i kontemplativni.

Prigovor 2. Nadalje, Augustin u XIX knjizi O Državi Božjoj postavlja tri roda života, naime dokoni, koji pripada kontemplaciji; djelotvorni, koji pripada djelatnom životu; i pridodaje treći sastavljen od obojega. Dakle, čini se da se život nedostupno razdjeljuje na djelatni i kontemplativni.

Prigovor 3. Nadalje, život se čovjeka raznoliko oblikuje prema tomu što se ljudi bave različitim djelovanjima. Ali više je od dvoje studija ljudskih djelovanja. Dakle, čini se da bi se život trebao razdijeliti na više dijelova nego na djelatni i kontemplativni.

Naprotiv, ova dva života označuju se dvjema ženama Jakovljevim, djelatni dakle Leom, a kontemplativni Rahelom; i dvjema ženama koje su primile Gospodina u goste, kontemplativni dakle Marijom, a djelatni Marthom; kao što Grgur kaže u VI knjizi Morala. A ne bi bilo ovo prispodobljeno označiteljstvom kad bi bilo više od dvaju života. Dakle, dostatno se život razdjeljuje na djelatni i kontemplativni.

Odgovaram: kao što je rečeno, ova se razdioba daje o ljudskome životu, koji se doista motri prema razumu. A razum se razdjeljuje na djelatni i kontemplativni, jer je svrha razumne spoznaje ili sama spoznaja istine, što pripada kontemplativnom razumu; ili je neko vanjsko djelovanje, što pripada praktičnom ili djelatnom razumu. I zato se i život dostatno razdjeljuje na djelatni i kontemplativni.

Odgovor na 1. prigovor: užitni život postavlja svrhu u tjelesnom užitku, koji je zajednički nama i životinjama. Zato je, kao što Filozof ondje kaže, život životinjski. Zbog čega nije obuhvaćen pod sadašnjom razdiobom, utoliko što se ljudski život razdjeljuje na djelatni i kontemplativni.

Odgovor na 2. prigovor: sredine se sačinjavaju od krajnosti, i zato su u moći sadržane u njima, kao mlako u toplom i hladnom, a blijedo u bijelom i crnom. I slično se pod djelatnim i kontemplativnim obuhvaća ono što je sastavljeno od obojega. Pa ipak, kao što u svakom miješanom prevladava nešto od jednostavnih, tako i u srednjem rodu života nadvladava ponekad kontemplativno, ponekad pak djelatno.

Odgovor na 3. prigovor: svi studiji ljudskih djelovanja, ako se uređuju na potrebu sadašnjega života prema ispravnom razumu, pripadaju djelatnom životu, koji uređenim djelovanjima skrbi za potrebu sadašnjeg života. Ako pak služe požudi bilo kojoj, pripadaju užitnom životu, koji nije sadržan pod djelatnim životom. A ljudski studiji koji se uređuju na razmatranje istine pripadaju kontemplativnom životu.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.