Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 175, a. 6

Što je o tomu znao, i što je ignorirao

Prigovor 1. Čini se da Pavao nije ne znao je li njegova duša bila odvojena od tijela. Jer on sam kaže, u 2 Kor 12, „znam čovjeka u Kristu uznesena sve do trećega neba“. Ali čovjek imenuje složenac od duše i tijela, a zanos se također razlikuje od smrti. Čini se dakle da je on sam znao da duša nije bila odvojena od tijela po smrti, pogotovo zato što to učitelji općenito postavljaju.

Prigovor 2. Nadalje, iz istih apostolovih riječi očito je da je on sam znao kamo je bio uznesen, jer na treće nebo. Ali iz ovoga slijedi da je znao je li bio u tijelu ili ne. Jer ako je znao da je treće nebo nešto tjelesno, slijedi da je znao da njegova duša nije odvojena od tijela, jer se viđenje tjelesnog predmeta ne može vršiti osim po tijelu. Dakle, čini se da nije ne znao je li duša bila odvojena od tijela.

Prigovor 3. Nadalje, kako Augustin kaže, u 12. knjizi Super Gen. ad Litt., on je u zanosu vidio Boga onim viđenjem kojim vide sveti u domovini. Ali sveti, upravo po tome što vide Boga, znaju jesu li im duše odvojene od tijela. Dakle, to je znao i Pavao.

Naprotiv, kaže se u 2 Kor 12, „bilo u tijelu bilo izvan tijela, ne znam, Bog zna“.

Odgovaram: istinu ovoga pitanja valja primiti iz samih apostolovih riječi, kojima kaže da nešto zna, naime da je uznesen sve do trećega neba; a nešto ne zna, naime je li u tijelu ili izvan tijela. A to se doista može dvostruko razumjeti. Na jedan način, tako da se ovo što se kaže, bilo u tijelu bilo izvan tijela, ne odnosi na samo biće uznesenoga čovjeka, kao da ne bi znao je li njegova duša bila u tijelu ili ne, nego na način zanosa, tako da naime nije znao je li njegovo tijelo bilo istovremeno uzneseno s dušom na treće nebo, ili ne, nego samo duša, kao što se u Ez 8 kaže da je „doveden u viđenjima Božjim u Jeruzalem“. I da je ovo shvaćanje bilo shvaćanje nekog Židova, izražava Jeronim, u prologu nad Danielom, gdje kaže, „konačno i našeg apostola“, naime govoraše Židov, „nije se usudio ustvrditi da je uznesen u tijelu, nego je rekao, bilo u tijelu bilo izvan tijela, ne znam“. Ali ovaj smisao odbacuje Augustin, u 12. knjizi Super Gen. ad Litt., po tome što apostol kaže da je znao da je uznesen sve do trećega neba. Znao je dakle da je treće nebo istinito ono u koje je bio uznesen, a ne zamišljena sličnost trećega neba; inače, ako je trećim nebom nazvao predodžbu trećega neba, jednakim je razlogom mogao reći da je uznesen u tijelu, nazivajući tijelo predodžbom vlastitog tijela, kakva se pojavljuje u snovima. Ako li je znao da je istinski treće nebo, znao je dakle je li to bilo nešto duhovno i bestjelesno, i tako se njegovo tijelo nije moglo onamo uznijeti, ili je to bilo nešto tjelesno, i tako duša nije mogla onamo uznesena bez tijela, osim ako se odvoji od tijela. I zato je potrebno razumjeti prema drugom smislu, tako da naime apostol znao da je bio uznesen po duši, a ne po tijelu; nije ipak znao kako se duša držala prema tijelu, je li naime bila bez tijela ili ne. Ali o ovome neki govore raznoliko. Neki naime kažu da je apostol znao da je njegova duša bila sjedinjena s tijelom kao oblik, ali nije znao je li pretrpio otuđenje od osjetila; ili pak je li učinjeno odvajanje od djelovanja biljne duše. Ali da je bilo učinjeno odvajanje od osjetila, to nije mogao ne znati, budući da je znao da je bio uznesen. Da je pak bilo učinjeno odvajanje od djelovanja biljne duše, nije bilo toliko nešto da bi o tomu trebalo tako brižno spominjati. Odakle preostaje da apostol nije znao je li njegova duša bila sjedinjena s tijelom kao oblik, ili odvojena od tijela po smrti. Neki pak, ovo dopuštajući, kažu da apostol tada nije opazio kada je bio uznesen, jer je sva njegova namjera bila okrenuta u Boga, ali je poslije opazio, razmatrajući ono što je vidio. Ali tomu se protive i apostolove riječi, koji u svojim riječima razlikuje prošlost od budućnosti. Govori naime u sadašnjosti da zna da je bio uznesen prije četrnaest godina, i da u sadašnjosti ne zna je li bio u tijelu ili izvan tijela. I zato treba reći da i prije i poslije nije znao je li njegova duša bila odvojena od tijela. Odakle Augustin kaže, u 12. knjizi Super Gen. ad Litt., zaključujući nakon dugog istraživanja, „ostaje dakle možda da shvatimo da je on to isto ne znao, je li, kada je bio uznesen na treće nebo, duša bila u tijelu, kako je duša u tijelu kada se kaže da tijelo živi, bilo budnoga bilo onoga koji spava ili je u zanosu otuđen od osjetila tijela; ili je sasvim izašao iz tijela, tako da mrtvo tijelo leži“.

Odgovor na 1. prigovor: po zamjeni se imena dio čovjeka ponekad naziva čovjekom, i ponajprije duša, koja je uzvišeniji dio čovjeka. Iako se također može razumjeti da onoga koga naziva uznesenim, tada nije bio čovjek kada je bio uznesen, nego nakon četrnaest godina, odakle kaže znam čovjeka; ne kaže, znam uznesenog čovjeka. Ništa također ne bi zabranjivalo da se smrt božanski pribavljena nazove zanosom. I kako Augustin kaže, u 12. knjizi Super Gen. ad Litt., „dok apostol o tomu sumnja, tko od nas o tomu može biti siguran?“ Odakle oni koji o tomu govore, govore više nagađajući nego sa sigurnošću.

Odgovor na 2. prigovor: apostol je znao ili da je ono nebo nešto bestjelesno, ili nešto bestjelesno što je on vidio u onom nebu; ipak se to moglo vršiti po njegovu razumu, čak i ako njegova duša ne bi bila odvojena od tijela.

Odgovor na 3. prigovor: Pavlovo viđenje u zanosu u nečemu je bilo slično viđenju blaženih, naime s obzirom na ono što se vidjelo, a u nečemu neslično, naime s obzirom na način gledanja, jer nije gledao tako savršeno kao sveti koji su u domovini. Odakle Augustin kaže, u 12. knjizi Super Gen. ad Litt., „apostolu otetom osjetima tijela na treće nebo, ovo je nedostajalo za potpuno i savršeno spoznanje stvari koje je u anđelima, što je, bilo u tijelu bilo izvan tijela, ne znaše. To dakle neće nedostajati kada, primljenim tijelima u uskrsnuću mrtvih, ovo raspadljivo obuče neraspadljivost“.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.