Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 153, a. 5

O njezinim kćerima

Prigovor 1. Čini se da se neprikladno govori da su kćeri neumjerenosti u spolnosti „sljepoća uma, nepromišljenost, nestalnost, brzopletost, ljubav prema sebi, mržnja prema Bogu, naklonost prema sadašnjem vijeku, užas ili očaj pred budućim“. Jer sljepoća uma, nepromišljenost i brzopletost pripadaju nerazboritosti, koja se nalazi u svakom grijehu, kao i razboritost u svakoj kreposti. Dakle, ne trebaju se postavljati kao posebne kćeri neumjerenosti u spolnosti.

Prigovor 2. Nadalje, stalnost se postavlja kao dio hrabrosti, kao što je gore rečeno. Ali neumjerenost u spolnosti se ne protivi hrabrosti, nego umjerenosti. Dakle, nestalnost nije kći neumjerenosti u spolnosti.

Prigovor 3. Nadalje, ljubav prema sebi sve do prezira Boga početak je svakoga grijeha, kako je očito po Augustinu u 14. knjizi O državi Božjoj. Dakle, ne treba je postavljati kao kćer neumjerenosti u spolnosti.

Prigovor 4. Nadalje, Izidor postavlja četvero, naime „sramotne riječi, prostote, lakrdije, besmislena govorenja“. Dakle, rečeno nabrajanje čini se suvišnim.

Naprotiv, autoritet Grgura u 31. knjizi Morala.

Odgovaram: kada su niže moći snažno privučene svojim predmetima, posljedica je da su više moći spriječene i poremećene u svojim činima. Po grijehu pak neumjerenosti u spolnosti ponajviše niža težnja, naime požudna, snažno teži svom predmetu, naime onome što pruža užitak, zbog žestine užitka. I zato je posljedica da su po neumjerenosti u spolnosti ponajviše više moći poremećene, naime razum i volja. Postoje pak četiri čina razuma u djelatnostima. Prvo naime jednostavno shvaćanje, koje shvaća neki cilj kao dobro. I taj je čin spriječen po neumjerenosti u spolnosti, sukladno onomu u 13. poglavlju Knjige o Danielu: „Ljepota te prevari, i požuda izvrnu srce tvoje“. I s obzirom na to, postavlja se sljepoća uma. Drugi je čin vijećanje o onome što treba učiniti radi cilja. I to je također spriječeno požudom neumjerenosti u spolnosti, odakle Terencije kaže u Eunuhu, govoreći o pohotnoj ljubavi: „Tu stvar u sebi nema ni vijeća ni ikakve mjere, njezinu vijeću ne možeš vladati“. I s obzirom na to, postavlja se brzopletost, koja označava uskraćivanje vijeća, kao što je gore rečeno. Treći je pak čin sud o onome što treba učiniti. I to je također spriječeno neumjerenošću u spolnosti, govori se naime u 13. poglavlju Knjige o Danielu za pohotne starce: „Odvratiše svoj smisao, da se ne sjetiše pravednih sudova“. I s obzirom na to, postavlja se nepromišljenost. Četvrti je pak čin zapovijed razuma o djelovanju. Što je također spriječeno neumjerenošću u spolnosti, utoliko naime ukoliko je čovjek spriječen žestinom požude da ne izvrši ono što je odlučio da treba učiniti. Odakle Terencije kaže u Eunuhu za nekoga koji je govorio da će se udaljiti od prijateljice: „Te riječi jedna lažna suzica će zadržati“. S obzirom pak na volju, slijedi dvostruki neuredan čin. Od kojih je jedan težnja prema cilju. I s obzirom na to, postavlja se ljubav prema sebi, s obzirom na naime užitak koji neuredno teži, i po suprotnosti se postavlja mržnja prema Bogu, utoliko naime ukoliko zabranjuje poželjeni užitak. Drugi je pak težnja za onim što je usmjereno prema cilju. I s obzirom na to, postavlja se naklonost prema sadašnjem vijeku, u kojemu naime netko želi uživati u slasti, i po suprotnosti se postavlja očaj pred budućim vijekom, jer dok se previše zadržava na tjelesnim užitcima, ne mari doći do duhovnih, nego ih gadi.

Odgovor na 1. prigovor: kao što Filozof kaže u VI. Ethic., neobuzdanost ponajviše iskvaruje razboritost. I zato grijesi suprotstavljeni razboritosti ponajviše nastaju iz neumjerenosti u spolnosti, koja je glavna vrsta neobuzdanosti.

Odgovor na 2. prigovor: stalnost u teškim i strašnim stvarima postavlja se kao dio hrabrosti. Ali imati stalnost u suzdržavanju od užitaka pripada uzdržljivosti, koje se postavlja kao dio umjerenosti, kao što je gore rečeno. I zato se nestalnost koja joj se protivi postavlja kao kći neumjerenosti u spolnosti. Pa ipak se i prva nestalnost uzrokuje iz neumjerenosti u spolnosti, utoliko ukoliko omekšava čovjekovo srce i čini ga raznježenim, sukladno onomu u 4. poglavlju Knjige o Hošei: „Bludnost, i vino i pijanstvo, oduzimaju srce“. I Vegetije kaže u knjizi O vojnoj vještini da se „manje smrti boji tko manje slasti poznaje u životu“. Niti je potrebno, kao što je često rečeno, da se kćeri glavnoga grijeha podudaraju s njim u tvari.

Odgovor na 3. prigovor: ljubav prema sebi s obzirom na bilo koja dobra koja netko želi sebi jest opći početak grijeha. Ali s obzirom na to posebno da netko želi sebi tjelesne užitke, ljubav prema sebi postavlja se kao kći neumjerenosti u spolnosti.

Odgovor na 4. prigovor: ono što Izidor postavlja jesu neki neuredni vanjski čini, i ponajviše pripadaju govoru. U kojemu je nešto neuredno na četverostruki način. Na prvi način, zbog tvari. I tako se postavljaju sramotne riječi. Jer budući da iz suviška srca usta govore, kako se kaže u 12. poglavlju Evanđelja po Mateju, neumjereni u spolnosti, čije je srce puno sramotnih požuda, lako provaljuju u sramotne riječi. Na drugi način, s obzirom na uzrok. Budući da naime neumjerenost u spolnosti uzrokuje nepromišljenost i brzopletost, posljedica je da čini provaljivanje u riječi izrečene lakomisleno i nepromišljeno, koje se nazivaju prostotama. Na treći način, s obzirom na cilj. Budući da naime neumjereni u spolnosti traži užitak, i svoje riječi usmjerava prema užitku, te tako provaljuje u lakrdijaške riječi. Na četvrti način, s obzirom na smisao riječi, koji neumjerenost u spolnosti iskvaruje zbog sljepoće uma koju uzrokuje. I tako provaljuje u besmislena govorenja, poput onoga kada svojim riječima pretpostavlja užitke koje želi bilo kojim drugim stvarima.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.