Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 152, a. 4

O njegovoj izvrsnosti s obzirom na ženidbu

Prigovor 1. Čini se da djevstvo nije izvrsnije od braka. Jer Augustin kaže u knjizi o dobru braka: „Nije nejednaka zasluga suzdržljivosti u Ivana, koji nije iskusio nikakva vjenčanja, i u Abrahama, koji je rodio djecu“. Ali veće je zasluge veća krepost. Dakle, djevstvo nije moćnija krepost nego bračna čistoća.

Prigovor 2. Nadalje, o kreposti ovisi hvala kreposnoga. Ako se dakle djevstvo pretpostavlja bračnoj suzdržljivosti, čini se da iz toga slijedi da bi svaka djevica bila hvalevrijednija od svake udane. To je pak lažno. Dakle, djevstvo se ne pretpostavlja braku.

Prigovor 3. Nadalje, opće je dobro moćnije od privatnoga dobra, kao što je očito po Filozofu u 1. knjizi Nikomahove etike. Ali brak je uređen prema općem dobru, jer Augustin kaže u knjizi o dobru braka: „Što je hrana za spasenje čovjeka, to je snošaj za spasenje ljudskoga roda“. Djevstvo se pak uređuje prema posebnom dobru, naime da izbjegnu nevolju tijela koju podnose vjenčani, kao što je očito po Apostolu u 1 Kor 7. Dakle, djevstvo nije moćnija suzdržljivost od bračne.

Naprotiv, Augustin kaže u knjizi o djevstvu: „Određenim razlogom i autoritetom svetih Pisama nalazimo da vjenčanja nisu grijeh, niti ih izjednačujemo s dobrom ili djevičanske ili čak udovičke suzdržljivosti“.

Odgovaram: kao što je očito u Jeronimovoj knjizi protiv Jovijana, ovo je bila Jovijanova zabluda, koji je tvrdio da djevstvo ne treba pretpostavljati braku. Koja se zabluda ponajprije uništava i primjerom Krista, koji je i izabrao majku djevicu i sam je sačuvao djevstvo; i naukom Apostola, koji u 1 Kor 7 savjetuje djevstvo kao bolje dobro; i također razlogom. Time što je božansko dobro moćnije od ljudskog dobra. Time što se dobro duše pretpostavlja dobru tijela. I također time što se dobro kontemplativnoga života pretpostavlja dobru djelatnoga života. Djevstvo se pak uređuje prema dobru duše u skladu s kontemplativnim životom, što je misliti na ono što je Božje. Brak se pak uređuje prema dobru tijela, što je tjelesno množenje ljudskoga roda, i pripada djelatnom životu, jer muž i žena koji žive u braku nužno moraju misliti na ono što je svijetu, kao što je očito po Apostolu u 1 Kor 7. Zato djevstvo bez sumnje treba pretpostaviti bračnoj suzdržljivosti.

Odgovor na 1. prigovor: zasluga se ne mjeri samo prema vrsti čina, nego još više prema duhu onoga koji djeluje. A Abraham je imao duh tako uređen da je bio spreman čuvati djevstvo ako bi bilo prikladno vrijeme. Odakle se zasluga bračne suzdržljivosti u njemu izjednačuje sa zaslugom djevičanske suzdržljivosti u Ivanu s obzirom na suštinsku nagradu, ali ne s obzirom na slučajnu nagradu. Zato Augustin kaže u knjizi o dobru braka da su „Ivanov celibat i Abrahamova ženidba vojevali Kristu prema razdoblju vremena, ali suzdržljivost je Ivan imao i u djelu, a Abraham doista samo u habitusu“.

Odgovor na 2. prigovor: iako je djevstvo bolje nego bračna suzdržljivost, ipak onaj tko je u braku može biti bolji od djevice, iz dvostrukog razloga. Prvo naime s obzirom na samu čistoću, ako naime onaj tko je u braku ima duh spremniji za čuvanje djevstva, ako bi trebalo, nego onaj tko je djevica po činu. Zato Augustin poučava djevicu u knjizi o dobru braka da kaže: „Ja nisam bolja od Abrahama, ali bolja je čistoća samačkih nego čistoća vjenčanja“. I razlog pridodaje poslije, govoreći: „Ono naime što ja sada činim, bolje bi oni učinili da je to tada trebalo činiti, a ono što su oni učinili, ja ne bih tako učinila, čak i kad bi se to sada trebalo činiti“. Drugo, jer možda onaj tko nije djevica ima neku izvrsniju krepost. Zato Augustin kaže u knjizi o djevstvu: „Odakle djevica zna, premda se brine za ono što je Gospodnje, da možda, zbog neke joj nepoznate slabosti, nije zrela za mučeništvo, dok ona žena kojoj se hvalisala pretpostaviti već može piti čašu gospodnje muke?“

Odgovor na 3. prigovor: opće je dobro moćnije od privatnoga dobra ako je istoga roda, ali može biti da je privatno dobro bolje prema svojoj vrsti. I na ovaj način djevstvo posvećeno Bogu pretpostavlja se tjelesnoj plodnosti. Zato Augustin kaže u knjizi o djevstvu da se „plodnost tijela, pa čak i onih koje u ovo vrijeme u braku ne traže ništa drugo nego potomstvo koje će prepustiti Kristu, ne može vjerovati da se može nadoknaditi za izgubljeno djevstvo“.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.