Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 147, a. 8

O jelima od kojih se trebaju uzdržavati

Prigovor 1. Čini se da se onima koji poste neprikladno nalaže uzdržavanje od mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Rečeno je naime gore da je post ustanovljen radi obuzdavanja tjelesnih požuda. Ali pijenje vina više izaziva požudu nego jedenje mesa, u skladu s onim iz Izr 20: „Bahata je stvar vino“; i Ef 5: „Ne opijajte se vinom u kojem je bludnost.“ Budući da se dakle onima koji poste ne zabranjuje pijenje vina, čini se da im se ne treba zabraniti jedenje mesa.

Prigovor 2. Nadalje, neke se ribe jedu jednako slasno kao i meso nekih životinja. Ali požuda je požuda slasnoga, kao što je gore ustanovljeno. Dakle, u postu, koji je ustanovljen radi obuzdavanja požude, kao što se ne zabranjuje uživanje riba, tako se ne treba zabraniti ni uživanje mesa.

Prigovor 3. Nadalje, u nekim danima posta neki se koriste jajima i sirom. Dakle, iz istog razloga u korizmenom postu čovjek može koristiti takve stvari.

Naprotiv, opći običaj vjernika.

Odgovaram: kao što je gore rečeno, post je Crkva ustanovila radi suzbijanja tjelesnih požuda. A one se sastoje u onome što je slasno po opipu, što se sastoji u hrani i spolnim užicima. I zato je Crkva onima koji poste zabranila onu hranu koja i u jelu ima najviše slasti, a ujedno i najviše izaziva čovjeka na spolne užici. Takve su pak stvari meso životinja koje miruju i dišu na zemlji, i ono što iz njih proizlazi, kao što su mliječni proizvodi od četveronožaca i jaja od ptica. Jer budući da se takve stvari više suobličuju ljudskome tijelu, više prijanjaju uz slast i više doprinose prehrani ljudskoga tijela, od njihova jela preostaje više toga što se pretvara u tvar sjemena, čije je umnažanje najveći poticaj bludnosti. I zato je Crkva odredila da se od ove hrane ponajviše mora uzdržavati onaj tko posti.

Odgovor na 1. prigovor: u činu stvaranja udružuju se troje, naime toplina, duh i vlaga. U toplini najviše surađuje vino i druge stvari koje zagrijavaju tijelo; u duhovima pak naizgled surađuju vjetrovite stvari; ali u vlazi ponajviše surađuje uživanje mesa, od kojega se stvara mnogo hrane. Promjena pak topline i umnažanje duhova brzo prolazi, ali tvar vlage dugo ostaje. I zato se onima koji poste više zabranjuje uživanje mesa nego vina ili mahunarki, koje su vjetrovite.

Odgovor na 2. prigovor: Crkva, ustanovljujući post, namjerava ono što se događa općenitije. Jedenje mesa je pak općenito slasnije nego jedenje riba, premda je kod nekih drukčije. I zato je Crkva onima koji poste više zabranila jedenje mesa nego jedenje riba.

Odgovor na 3. prigovor: jaja i mliječni proizvodi zabranjuju se onima koji poste utoliko što potječu od životinja koje imaju meso. Odatle se prvenstveno zabranjuju više nego jaja ili mliječni proizvodi. Slično tako, među drugim postovima svečaniji je korizmeni post, kako zato što se obdržava na uzor Kristov, tako i zato što se njime osposobljavamo da pobožno slavimo otajstva našega otkupljenja. I zato se u bilo kojem postu zabranjuje jedenje mesa, dok se u korizmenom postu univerzalno zabranjuju čak i jaja i mliječni proizvodi. Glede uzdržavanja od ovoga u drugim postovima postoje različiti običaji kod različitih ljudi, koje svatko mora obdržavati u skladu s običajem onih među kojima boravi. Zato Jeronim kaže govoreći o postovima: „Neka svaka pokrajina obiluje u svom uvjerenju, i neka zapovijedi starih smatra apostolskim zakonima.“

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.