Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 146, a. 2

Je li ona posebna krepost

Prigovor 1. Čini se da uzdržljivost nije posebna krepost. Svaka je naime krepost po sebi pohvalna. Ali uzdržljivost nije po sebi pohvalna, jer Grgur u Pastirskoj brizi kaže da se „krepost uzdržljivosti ne preporučuje osim iz drugih kreposti“. Dakle, uzdržljivost nije posebna krepost.

Prigovor 2. Nadalje, Augustin kaže u knjizi O vjeri Petru da je uzdržljivost svetaca od jela i pića, ne zato što bi ikoji Božji stvor bio zao, nego radi sama iskazivanja pokore tijelu. To pak pripada čistoći, kao što se iz sama imena vidi. Dakle, uzdržljivost nije posebna krepost različita od čistoće.

Prigovor 3. Nadalje, kao što čovjek treba biti zadovoljan umjerenom hranom, tako i umjerenom odjećom, prema onomu u 1 Tim (posl. pogl.): „Imajući hranu i čime se odjenuti, budimo time zadovoljni“. U umjeravanju odjeće pak nema nikakve posebne kreposti. Dakle, ni uzdržljivost, koja je umjeravajuća za hranu.

Naprotiv, Makrobije postavlja uzdržljivost kao poseban dio umjerenosti.

Odgovaram: kao što je gore rečeno, moralna krepost čuva dobro razuma protiv naleta strasti, i zato gdje se nalazi poseban razlog po kojemu strast odvraća od dobra razuma, ondje je nužno postojati posebna krepost. Užitci pak jela naravni su da odvraćaju čovjeka od dobra razuma, što zbog njihove veličine, što također zbog nužnosti jela, koja su čovjeku potrebna za očuvanje života, što čovjek ponajviše želi. I zato je uzdržljivost posebna krepost.

Odgovor na 1. prigovor: kreposti moraju biti međusobno povezane, kao što je gore rečeno. I zato je jedna krepost pomognuta i preporučena iz druge, kao pravednost iz hrabrosti. I na taj se način krepost uzdržljivosti preporučuje iz drugih kreposti.

Odgovor na 2. prigovor: po uzdržljivosti tijelo se podlaže pokori ne samo protiv sablazni požude nego i protiv sablazni proždrljivosti, jer dok se čovjek uzdržava, više biva snažan da pobijedi napade proždrljivosti, koji su to jači što im čovjek više popušta. Ipak se uzdržljivosti ne zabranjuje biti posebna krepost po tome što koristi čistoći, jer jedna krepost pomaže drugoj.

Odgovor na 3. prigovor: uporaba odjeće uvedena je umijećem, dok je uporaba jela uvedena naravi. I zato više treba postojati posebna krepost oko umjeravanja jela nego oko umjeravanja odjeće.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.