II-II, q. 146, a. 1
Je li uzdržljivost krepost
Prigovor 1. Čini se da uzdržljivost nije krepost. Apostol doista kaže u 1 Kor 4: „Nije kraljevstvo Božje u riječi, nego u kreposti“. U uzdržljivosti se pak ne sastoji kraljevstvo Božje, jer Apostol kaže u Rim 14: „Nije kraljevstvo Božje jelo i piće“; gdje Glosa kaže „ni u uzdržavanju ni u blagovanju nema pravednosti“. Dakle, uzdržljivost nije krepost.
Prigovor 2. Nadalje, Augustin kaže u X. knjizi Confess., obraćajući se Bogu: „Ovo si me poučio, da pristupam uzimati hranu kao lijekove“. Ali umjeravati lijekove ne pripada kreposti, nego umijeću medicine. Dakle, iz istog razloga, umjeravati hranu, što pripada uzdržljivosti, nije čin kreposti, nego umijeća.
Prigovor 3. Nadalje, svaka se krepost sastoji u sredini, kako se nalazi u II. Ethic.. Uzdržljivost se pak ne čini da se sastoji u sredini, nego u manjku, budući da se imenuje po oduzimanju. Dakle, uzdržljivost nije krepost.
Prigovor 4. Nadalje, nijedna krepost ne isključuje drugu. Ali uzdržljivost isključuje strpljivost, jer Grgur u Pastirskoj brizi kaže da „neopreznost često izbacuje umove onih koji se uzdržavaju iz krila spokojstva“. Ondje također kaže da „misli onih koji se uzdržavaju ponekad probada krivica oholosti“, pa tako isključuje poniznost. Dakle, uzdržljivost nije krepost.
Naprotiv, kaže se u 2 Pt 1: „Oskrbite u vjeri svojoj krepost, u kreposti pak znanost, u znanosti pak uzdržljivost“, gdje se uzdržljivost nabraja uz ostale kreposti. Dakle, uzdržljivost je krepost.
Odgovaram: uzdržljivost po svojem imenu uključuje oduzimanje jela. Ime se dakle uzdržljivosti može primiti dvostruko. Jednim načinom, utoliko što apsolutno označuje oduzimanje jela. I na taj način uzdržljivost ne označuje ni krepost ni čin kreposti, nego nešto ravnodušno. Drugim načinom može se primiti utoliko što je uređena razumom. I tada označuje ili naviku kreposti, ili čin. I to se označuje u prethodno navedenom Petrovu autoritetu, gdje se kaže da u znanosti treba oskrbiti uzdržljivost, da se naime čovjek od jela uzdržava kako dolikuje, „prema prigodnosti ljudi s kojima živi i svoje osobe, te prema nužnosti svoga zdravlja“.
Odgovor na 1. prigovor: i uporaba jela i njihovo uzdržavanje, promatrani sami po sebi, ne pripadaju kraljevstvu Božjemu, jer Apostol kaže u 1 Kor 8: „Jelo nas ne preporučuje Bogu. Niti ćemo, ako ne budemo jeli, oskudijevati, niti ćemo, ako budemo jeli, obilovati“, duhovno naime. Oboje pak od toga, ukoliko se vrši razumno iz vjere i Božje ljubavi, pripada kraljevstvu Božjemu.
Odgovor na 2. prigovor: umjeravanje jela prema količini i kakvoći pripada umijeću medicine u usporedbi sa zdravljem tijela, ali prema unutarnjim naklonostima, u usporedbi s dobrim razuma, pripada uzdržljivosti. Zato Augustin kaže u knjizi O pitanjima evanđelja da se uopće ne tiče, to jest kreposti, „kakve hrane ili koliko tko prima, samo da to čini prema prigodnosti ljudi s kojima živi i svoje osobe, te prema nužnosti svoga zdravlja, nego s kolikom lakoćom i vedrinom duha može biti bez tih stvari, kada je to prigodno ili nužno“.
Odgovor na 3. prigovor: umjerenosti pripada obuzdavati užitke koji previše privlače duh k sebi, kao što hrabrosti pripada utvrditi duh protiv strahova koji odvraćaju od dobra razuma. I zato, kao što hvala hrabrosti se sastoji u nekom prekomjerju, i odatle se imenuju svi dijelovi hrabrosti; tako se i hvala umjerenosti sastoji u nekom manjku, i odatle se ona sama i svi njezini dijelovi imenuju. Zato se i uzdržljivost, budući da je dio umjerenosti, imenuje po manjku. Ipak se sastoji u sredini, utoliko što je u skladu s ispravnim razumom.
Odgovor na 4. prigovor: ti poroci proizlaze iz uzdržljivosti ukoliko ona nije u skladu s ispravnim razumom. Ispravan razum naime čini da se čovjek uzdržava kako dolikuje, naime s vedrinom uma; i radi čega dolikuje, naime radi Božje slave, a ne radi svoje slave.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.