Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 145, a. 4

Je li uzoritost dio umjerenosti

Prigovor 1. Čini se da uzoritost ne bi trebala biti postavljena kao dio umjerenosti. Nije naime moguće da isto, s obzirom na isto, bude dio i cjelina. Ali umjerenost je dio uzoritoga, kako Tulije kaže u II. Rhetoric.. Dakle, uzoritost nije dio umjerenosti.

Prigovor 2. Nadalje, u Trećoj Ezdrinoj kaže se da „vino čini nutrinu uzoritom“. Ali uporaba vina, osobito prekomjerna, o kojoj se čini da ondje govori, više pripada neumjerenosti nego umjerenosti. Dakle, uzoritost nije dio umjerenosti.

Prigovor 3. Nadalje, uzoritim se naziva ono što je dostojno časti. Ali pravedni i hrabri ponajviše se časte, kako kaže Filozof u I. Rhetoric.. Dakle, uzoritost ne pripada umjerenosti, nego više pravednosti ili hrabrosti. Zato je i Eleazar rekao, kako se kaže u 2 Mak 6: „Hrabro za najteže i najsvetije zakone vršim uzoritu smrt“.

Naprotiv, Makrobije postavlja uzoritost kao dio umjerenosti. Ambrozije također u I. knjizi O dužnostima umjerenosti posebno pridaje uzoritost.

Odgovaram: kao što je gore rečeno, uzoritost je određena duhovna ljepota. Lijepomu se pak suprotstavlja ružno. Suprotnosti pak ponajviše očituju jedna drugu. I zato se čini da uzorito posebno pripada umjerenosti, koja odbija ono što je čovjeku najružnije i najnepristojnije, naime životinjske užitke. Zato se i u samom imenu umjerenosti ponajviše razumijeva dobro razuma, čija je zadaća umjeravati i obuzdavati opake požude. Tako se dakle uzoritost, ukoliko se posebnim nekim razlogom pridaje umjerenosti, postavlja kao njezin dio, ne doduše subjektivni, ili kao pridružena krepost, nego kao njezin sastavni dio, poput nekog njezina stanja.

Odgovor na 1. prigovor: umjerenost se postavlja kao subjektivni dio uzoritoga ukoliko se uzima u svojoj općenitosti. Ali se tako ne postavlja kao dio umjerenosti.

Odgovor na 2. prigovor: vino kod pijanaca čini nutrinu uzoritom prema njihovu mišljenju, jer im se čini da su veliki i vrijedni časti.

Odgovor na 3. prigovor: pravednosti i hrabrosti duguje se veća čast nego umjerenosti zbog izvrsnosti većega dobra. Ali umjerenosti se duguje veća čast zbog suzbijanja više prijekornih poroka, kao što je očito iz rečenoga. I tako se uzoritost više pridaje umjerenosti, u skladu s pravilom Apostola u 1 Kor 12, da „naši neuzoriti dijelovi imaju veću uzoritost“, naime onu koja uklanja ono što je neuzorito.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.