II-II, q. 142, a. 1
Je li neosjetljivost grijeh
Prigovor 1. Čini se da neosjetljivost nije porok. Neosjetljivima se naime nazivaju oni koji oskudijevaju u užicima dodira. No u tomu posve oskudijevati čini se da je hvalevrijedno i kreposno, jer se u Dn 10 kaže: „U one dane ja, Daniel, tugovah tri tjedna, poželjan kruh ne jedoh, i meso i vino ne uđoše u usta moja, niti se pomazovah uljem“. Dakle, neosjetljivost nije grijeh.
Prigovor 2. Nadalje, dobro je čovjeka biti po razumu, po Dioniziju u 4. poglavlju djela De div. nom.. No suzdržati se od svih užitaka dodira ponajviše promiče čovjeka u dobru razuma, jer se u Dn 1 kaže da je dječacima koji su se služili mahunarkama „Bog dao znanost i razboritost u svakoj knjizi i mudrosti“. Dakle, neosjetljivost, koja općenito odbija takve užitke, nije grješna.
Prigovor 3. Nadalje, ono po čemu se ponajviše odustaje od grijeha ne čini se da je grješno. No ovo je ponajmoćniji lijek suzdržavanja od grijeha, da se netko kloni užitaka, što pripada neosjetljivosti, jer Filozof u II. Ethic. kaže: „Odbacujući užitak, manje ćemo griješiti“. Dakle, neosjetljivost nije nešto grješno.
Naprotiv, ničemu se ne protivi krepost osim poroku. No neosjetljivost se protivi kreposti umjerenosti, kao što je očito po Filozofu u 2. i III. Ethic.. Dakle, neosjetljivost je porok.
Odgovaram: sve ono što se protivi naravnom poretku jest grješno. Narav je pak pridodala užitak djelatnostima nužnim za ljudski život. I zato naravni poredak zahtijeva da se čovjek u tolikoj mjeri služi takvim užicima koliko je nužno za ljudsko spasenje, bilo za očuvanje pojedinca bilo za očuvanje vrste. Netko bi dakle, kad bi u tolikoj mjeri izbjegavao užitak da propušta ono što je nužno za očuvanje naravi, sagriješio, kao da se protivi naravnom poretku. A to pripada poroku neosjetljivosti. Valja ipak znati da je od takvih užitaka što slijede takve djelatnosti ponekad pohvalno ili čak nužno suzdržati se poradi neke svrhe. Kao poradi tjelesnoga zdravlja neki se suzdržavaju od određenih užitaka, hrane i pića i spolnih odnosa. I također poradi izvršenja neke službe, kao što je atlete i vojnike nužno suzdržati se od mnogih užitaka da bi izvršili vlastitu službu. I slično pokornici, radi oporavka duševnoga zdravlja, služe se suzdržavanjem od ugodnih stvari takoreći kao nekom dijetom. I ljude koji se žele posvetiti kontemplaciji i božanskim stvarima priliči da se više udalje od tjelesnih stvari. Niti što od navedenoga pripada poroku neosjetljivosti, jer su u skladu s ispravnim razumom.
Odgovor na 1. prigovor: Daniel se onim suzdržavanjem od ugodnih stvari služio ne kao da po sebi zgražajući se nad užitcima drži ih po sebi zlima, nego poradi neke pohvalne svrhe, da bi se naime učinio prikladnim za uzvišenost kontemplacije, suzdržavajući se naime od tjelesnih užitaka. Zbog čega se i odmah ondje nadodaje o objavi koja mu bijaše učinjena.
Odgovor na 2. prigovor: budući da se čovjek ne može služiti razumom bez osjetnih moći, koje trebaju tjelesni organ, kao što je izneseno u Prvom dijelu; nužno je da čovjek uzdržava tijelo kako bi se služio razumom. Uzdržavanje se tijela pak postiže ugodnim djelatnostima. Odakle u čovjeku ne može biti dobra razuma ako se suzdržava od svih užitaka. Prema tome ipak kako čovjek u izvršavanju čina razuma više ili manje treba tjelesnu moć, shodno tomu više ili manje ima potrebu služiti se tjelesnim užitcima. I zato ljudi koji su preuzeli tu službu da se posvete kontemplaciji i da duhovno dobro takoreći nekim duhovnim rađanjem prenose na druge, pohvalno se suzdržavaju od mnogih užitaka, od kojih se oni kojima po službi priliči posvetiti se tjelesnim djelima i tjelesnom rađanju ne bi pohvalno suzdržavali.
Odgovor na 3. prigovor: užitak valja izbjegavati radi izbjegavanja grijeha, ne u potpunosti, nego da se ne traži preko mjere koju nužnost zahtijeva.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.