Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 126, a. 1

Je li neustrašiv biti grijeh

Prigovor 1. Čini se da neustrašivost nije grijeh. Ono što se naime postavlja kao hvalevrijedno kod pravednog čovjeka nije grijeh. Ali u hvalu pravednog čovjeka govori se u Izrekama 28: „Pravednik je, kao lav pouzdan, bez straha“. Dakle, biti neustrašiv nije grijeh.

Prigovor 2. Nadalje, ponajviše je strašna smrt, u skladu s Filozofom u 3. knjizi Nikomahove etike. Ali niti se smrti treba bojati, u skladu s onim u Evanđelju po Mateju 10, „ne bojte se onih koji ubijaju tijelo“, niti također ičega što čovjek može nanijeti, u skladu s onim u Knjizi proroka Izaije 51, tko si ti da se bojiš smrtnoga čovjeka? Dakle, biti neustrašiv nije grijeh.

Prigovor 3. Nadalje, strah se rađa iz ljubavi, kako je rečeno gore. Ali ljubiti išta zemaljsko ne pripada savršenosti kreposti, jer, kako Augustin kaže u 14. knjizi O Državi Božjoj, „ljubav prema Bogu sve do prezira samoga sebe čini građane nebeskoga grada“. Dakle, čini se da se ničega ljudskoga bojati nije grijeh.

Naprotiv, o nepravednom sucu kaže se u Evanđelju po Luki 18 da se „ni Boga nije bojao ni čovjeka mario“.

Odgovaram: budući da se strah rađa iz ljubavi, čini se da je isti sud o ljubavi i o strahu. Ovdje se pak govori o strahu kojim se boje privremena zla, a koji proizlazi iz ljubavi prema privremenim dobrima. Usađeno je pak svakome naravno da ljubi vlastiti život i ono što je uređeno prema njemu, ipak na dužan način, da se naime takve stvari ne ljube tako kao da se u njima postavlja svršetak, nego u skladu s tim da se njima služi poradi posljednjeg svršetka. Stoga to što netko izostaje od dužnog načina ljubavi prema njima jest protiv naravnog nagnuća, i posljedično je grijeh. Ipak nikada netko u potpunosti ne otpada od takve ljubavi, jer ono što je naravno ne može se u potpunosti izgubiti. Zato Apostol kaže u Poslanici Efescima 5 da „nitko nikada nije zamrzio tijelo svoje“. Stoga čak i oni koji sami sebe ubijaju, to čine iz ljubavi prema vlastitom tijelu, koje žele osloboditi od sadašnjih nevolja. Stoga se može dogoditi da se netko manje nego što bi trebao boji smrti i drugih privremenih zala, poradi toga što ih manje nego što je dužno ljubi. Ali to da se ničega od toga ne boji ne može proizići iz potpunog manjka ljubavi, nego iz toga što procjenjuje da mu zla suprotna dobrima koja ljubi ne mogu nadoći. Što ponekad proizlazi iz oholosti duha koja o sebi umišlja i druge prezire, u skladu s onim što se kaže u Knjizi o Jobu 41: „Učinjen je da se ničega ne boji, svako je uzvišeno vidi“. Ponekad pak proizlazi iz manjka razuma, kao što Filozof kaže u 3. knjizi Nikomahove etike da Kelti zbog ludosti ničega se ne boje. Odakle je očito da je biti neustrašiv grješno, bilo da je uzrokovano manjkom ljubavi, bilo da je uzrokovano uzdizanjem duha, bilo da je uzrokovano tupošću; koja ipak ispričava od grijeha ako je nepremostiva.

Odgovor na 1. prigovor: pravednik se hvali po strahu koji ga odvraća od dobra, ne da je bez svakoga straha. Govori se naime u Knjizi Sirahovoj 1: „Tko je bez straha, neće se moći opravdati“.

Odgovor na 2. prigovor: smrt, ili bilo koje drugo zlo koje može nanijeti smrtni čovjek, ne treba se bojati s onoga razloga da se odstupi od pravednosti. Ipak se treba bojati ukoliko čovjek može biti spriječen od kreposnih djela ovim, bilo u pogledu sebe, bilo u pogledu napretka koji postiže u drugima. Zato se kaže u Izrekama 14: „Mudrac se boji i kloni se zla“.

Odgovor na 3. prigovor: privremena dobra treba prezirati utoliko koliko nas sprečavaju od ljubavi i straha Božjega. I u skladu s tim ih također ne treba bojati, stoga se kaže u Knjizi Sirahovoj 34: „Tko se boji Boga, ni pred čim neće treptati“. Ne treba pak prezirati privremena dobra ukoliko nam instrumentalno pomažu u onome što je od božanske ljubavi i straha.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.