II-II, q. 121, a. 2
Što joj u blaženstvima i plodovima odgovara
Prigovor 1. Čini se da daru pobožnosti ne odgovara drugo blaženstvo, naime: blagi. Pobožnost je naime dar koji odgovara pravednosti. Kojoj više pripada četvrto blaženstvo, naime: blago gladnima i žednima pravednosti, ili također peto, blago milosrdnima, jer, kako je rečeno, djela milosrđa pripadaju pobožnosti. Dakle, drugo blaženstvo ne pripada daru pobožnosti.
Prigovor 2. Nadalje, dar pobožnosti usmjeren je darom znanosti, koji se pridružuje u nabrajanju darova u Izaiji 11. Na isto se pak pružaju usmjeravajući i izvršavajući. Budući da dakle znanosti pripada treće blaženstvo, naime: blago ožalošćenima, čini se da drugo blaženstvo ne pripada pobožnosti.
Prigovor 3. Nadalje, plodovi odgovaraju blaženstvima i darovima, kako je gore rečeno. No među plodovima dobrota i blagost više se slažu s pobožnošću nego krotkost, koja pripada blagosti. Dakle, drugo blaženstvo ne odgovara daru pobožnosti.
Naprotiv, Augustin u knjizi O Govoru Gospodnjem na gori kaže: „Pobožnost priliči blagima.“
Odgovaram: u prilagođavanju blaženstava darovima može se motriti dvostruka prikladnost. Jedna naime u skladu s razlogom reda, koju se čini da je Augustin slijedio. Odakle prvo blaženstvo pripisuje najnižem daru, naime strahu; drugo pak, naime: blagi, pripisuje pobožnosti; i tako za ostala. Druga se prikladnost može motriti u skladu s vlastitim razlogom dara i blaženstva. I u skladu s tim trebalo bi prilagoditi blaženstva darovima prema objektima i činima. I tako bi pobožnosti više odgovaralo četvrto i peto blaženstvo nego drugo. Drugo ipak blaženstvo ima neku prikladnost s pobožnošću, utoliko što se naime krotkošću uklanjaju zapreke čina pobožnosti.
Odgovor na 1. prigovor: i po tome je očito odgovor na prvo.
Odgovor na 2. prigovor: prema svojstvu blaženstava i darova, potrebno je da isto blaženstvo odgovara znanosti i pobožnosti. No u skladu s razlogom reda, različita im se blaženstva prilagođavaju, uz poštivanje ipak neke prikladnosti, kako je gore rečeno.
Odgovor na 3. prigovor: dobrota i blagost u plodovima mogu se izravno pripisati pobožnosti, krotkost pak neizravno, utoliko što uklanja zapreke čina pobožnosti, kako je rečeno.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.