II-II, q. 119, a. 3
Je li teži grijeh nego lakomstvo
Prigovor 1. Čini se da je rasipnost teži grijeh nego lakomstvo. Po lakomstvu naime čovjek nanosi štetu bližnjemu, kojemu ne udjeljuje svoja dobra. Po rasipnosti pak čovjek nanosi štetu samomu sebi, jer filozof u IV. Ethic. kaže da je „propast bogatstava, po kojima čovjek živi, propast samoga bitka“. Teže pak griješi onaj tko nanosi štetu samome sebi, prema onome iz Sir 14: „Tko je zao samome sebi, komu će biti dobar?“ Dakle, rasipnost će biti teži grijeh nego lakomstvo.
Prigovor 2. Nadalje, neuređenost koja nastaje s nekom hvalevrijednom okolicom manje je poročna. No neuređenost lakomstva ponekada biva s nekom hvalevrijednom okolicom, kao što je očito kod onih koji ne žele trošiti svoje niti primati tuđe. Neuređenost rasipnosti pak nastaje s pokudnom okolicom, odakle rasipnost pripisujemo neumjerenim ljudima, kako filozof kaže u IV. Ethic.. Dakle, rasipnost je teži porok nego lakomstvo.
Prigovor 3. Nadalje, razboritost je glavna među moralnim krepostima, kako je gore rečeno. No rasipnost se više protivi razboritosti nego lakomstvo, jer se u Izr 21 kaže: „Poželjna riznica i ulje u šatoru pravednoga, a nerazborit će čovjek to proćerdati“; a filozof kaže u IV. Ethic. da je „ludoga preobilno davati i ne primati“. Dakle, rasipnost je teži grijeh nego lakomstvo.
Naprotiv, filozof kaže u IV. Ethic. da se rasipnik čini mnogo boljim od škrtca.
Odgovaram: rasipnost je, promatrana sama po sebi, manji grijeh nego lakomstvo. I to iz trostruka razloga. Prvo naime zato što lakomstvo više odstupa od suprotne kreposti. Više naime darežljivomu pripada davati, u čemu preobiluje rasipnik, nego primati ili zadržavati, u čemu preobiluje lakomac. Drugo, zato što je rasipnik koristan mnogima kojima daje, dok lakomac nikomu, pa ni samomu sebi, kako se kaže u IV. Ethic.. Treće, zato što je rasipnost lako izlječiva. I po tome što naginje dobi starosti, koja je suprotna rasipnosti. I po tome što lako dolazi do bijede, dok beskorisno troši mnoge stvari, i tako, postavši siromah, ne može preobilovati u davanju. A također zato što se lako privodi do kreposti, zbog sličnosti koju ima s njom. Ali se lakomac ne liječi lako, iz gore navedenog razloga.
Odgovor na 1. prigovor: razlika između rasipnika i lakomca ne motri se s obzirom na to što griješi u se i u drugoga. Jer rasipnik griješi u se, dok troši svoja dobra od kojih treba živjeti, a griješi i u drugoga, trošeći dobra iz kojih bi trebao osigurati drugima. I to se ponajprije vidi kod klerika, koji su djelitelji dobara Crkve, a ona su siromaha, koje zakidaju rasipničkim trošenjem. Slično tako lakomac griješi u druge, utoliko što oskudijeva u davanjima, a griješi i u se, utoliko što oskudijeva u troškovima; odakle se u Propovjedniku 6 kaže: „Muž kojemu je Bog dao bogatstvo, a nije mu dao vlast da jede od njega.“ Ipak u ovome preobiluje rasipnik, što tako nanosi štetu sebi i nekim drugima, a ipak nekima koristi. Lakomac pak ne koristi ni sebi ni drugima, jer se ne usuđuje koristiti svojim dobrima ni za svoju korist.
Prigovor 2. Kada o porocima govorimo općenito, prosuđujemo ih prema njihovim vlastitim razlozima, kao što kod rasipnosti motrimo da suvišno troši bogatstva, a kod lakomstva pak da ih suvišno zadržava. A to što netko zbog neumjerenosti suvišno troši, to već istovremeno imenuje mnoge grijehe, odakle su takvi rasipnici gori, kako se kaže u IV. Ethic.. A to što škrtac ili lakomac se suzdržava od primanja tuđega, premda se čini hvalevrijednim u sebi, ipak je zbog uzroka radi kojega to čini pokudno, budući da zato ne želi primati od drugih da ne bude prisiljen davati drugima.
Odgovor na 3. prigovor: svi se poroci protive razboritosti, kao što su i sve kreposti usmjerene od razboritosti. I zato se porok, upravo po tome što se protivi samo razboritosti, drži lakšim.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.