II-II, q. 103, a. 4
Razlikuje li se po vrstama
Prigovor 1. Čini se da dulija ima različite vrste. Jer se po duliji iskazuje čast bližnjemu. No po različitu se razlogu časte različiti bližnji, kao kralj, otac i učitelj, kako je bjelodano po Filozofu u IX. Ethic.. Budući dakle da različit razlog objekta čini različitom vrstu kreposti, čini se da se dulija dijeli na kreposti koje se razlikuju po vrsti.
Prigovor 2. Nadalje, sredina se razlikuje po vrsti od krajnosti, kao blijedo od bijeloga i crnoga. Ali čini se da je hiperdulija sredina između latrije i dulije; iskazuje se naime stvorenjima koja imaju posebnu srodnost s Bogom, kao blaženoj Djevici ukoliko je Majka Božja. Dakle, čini se da postoje različite vrste dulije: jedna dulija jednostavno, a druga hiperdulija.
Prigovor 3. Nadalje, kao što se u razumnu stvorenju nalazi slika Božja, po čijem se razlogu časti, tako se i u nerazumnu stvorenju nalazi trag Božji. Ali drugi se razlog sličnosti unosi u naziv slike, a drugi u naziv traga. Dakle, i prema tome treba uzeti u obzir različite vrste dulije, osobito kad se nekim nerazumnim stvorenjima iskazuje čast, kao drvu svetoga križa i drugim takvim stvarima.
Naprotiv, dulija se dijeli nasuprot latriji. A latrija se ne dijeli na različite vrste. Dakle, ni dulija.
Odgovaram: dulija se može uzeti dvostruko. Na jedan način, općenito, prema tome što iskazuje štovanje bilo kojem čovjeku po razlogu bilo koje izvrsnosti. I tako ona pod sobom sadrži pobožnost i opservanciju i bilo koju takvu krepost koja čovjeku iskazuje štovanje. I prema tome imat će dijelove različite po vrsti. Na drugi se način može uzeti strogo, ukoliko po njoj sluga iskazuje štovanje gospodaru; jer se dulija naziva služenje, kako je rečeno. I prema tome ne dijeli se na različite vrste, nego je jedna od vrsta opservancije koju Tulije navodi, po tome što po drugom razlogu sluga poštuje gospodara, vojnik vojskovođu, učenik učitelja, i tako o drugim takvima.
Odgovor na 1. prigovor: taj razlog polazi od dulije općenito uzete.
Odgovor na 2. prigovor: hiperdulija je najodličnija vrsta dulije općenito uzete. Jer se najveće štovanje duguje čovjeku iz srodnosti koju ima s Bogom.
Odgovor na 3. prigovor: nerazumnu stvorenju promatranu u sebi ne duguje se od čovjeka nikakva podložnost ili čast, nego je štoviše svako takvo stvorenje po naravi podložno čovjeku. A to što se časti Kristov križ, to biva istom čašću kojom se časti Krist, kao što se kraljevski grimiz časti istom čašću kojom i kralj, kako Damaščanin kaže u IV. knjizi.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.