I, q. 97, a. 4
Je li po stablu života postizao besmrtnost
Prigovor 1. Čini se da stablo života nije moglo biti uzrok besmrtnosti. Naime, ništa ne može djelovati preko svoje vrste, jer učinak ne nadilazi uzrok. No stablo je života bilo propadljivo, inače se ne bi moglo uzeti za hranu, jer se hrana pretvara u supstanciju hranjenoga, kako je rečeno. Dakle, stablo života nije moglo podijeliti nepropadljivost ili besmrtnost.
Prigovor 2. Nadalje, učinci koji se uzrokuju moćima biljaka i drugih naravnih stvari jesu naravni. Ako bi dakle stablo života uzrokovalo besmrtnost, ta bi besmrtnost bila naravna.
Prigovor 3. Nadalje, čini se da se to vraća na basne starih, koji su govorili da su bogovi koji su jeli od neke hrane postali besmrtni, kojima se ruga Filozof u III. Metaphys.
Naprotiv, kaže se u Post 3: „da ne bi pružio ruku svoju i ubrao sa stabla života, te pojeo i živio navijeke“.
Naprotiv, nadalje, Augustin u knjizi De quaest. Vet. et Nov. Test. kaže: „okus drveta života priječio je propadanje tijela, naposljetku je i nakon grijeha mogao ostati neraspadljiv, da mu je bilo dopušteno jesti s drveta života“.
Odgovaram: stablo je života na neki način uzrokovalo besmrtnost, ali ne apsolutno. Za očevidnost toga treba razmotriti da je čovjek u prvotnom stanju imao dva lijeka za očuvanje života, protiv dvaju nedostataka. Naime, prvi je nedostatak gubljenje vlage djelovanjem naravne topline, koja je oruđe duše. I protiv toga nedostatka čovjeku se priskakalo u pomoć jedenjem s drugoga drveća zemaljskoga raja, kao što se i nama sada priskače u pomoć po hrani koju uzimamo. Drugi je pak nedostatak taj što, kako Filozof kaže u I. knjizi De generat., ono što nastaje iz nečega izvanjskoga, pridodano onome što je ranije bila već postojeća vlaga, umanjuje djelatnu moć vrste, kao što se voda pridodana vinu najprije doista pretvara u okus vina, ali kako se sve više i više dodaje, umanjuje jačinu vina, i na koncu vino postaje vodenasto. Tako dakle vidimo da je u početku djelatna moć vrste toliko snažna da može iz hrane pretvoriti ne samo ono što dostaje za obnavljanje izgubljenoga, nego i ono što dostaje za rast. Poslije pak ono što se prirađa ne dostaje za rast, nego samo za obnavljanje izgubljenoga. Na koncu pak, u stanju starosti, ne dostaje ni za to, odakle slijedi opadanje i konačno naravno raspadanje tijela. I protiv toga nedostatka čovjeku se pomagalo po stablu života; imalo je naime moć jačanja moći vrste protiv slabosti koja proizlazi iz primjese izvanjskoga. Stoga Augustin kaže u XIV. knjizi De civ. Dei da je „hrana stajala čovjeku na raspolaganju da ne gladuje, piće da ne žeđa, a stablo života da ga starost ne raspadne“. I u knjizi De quaest. Vet. et Nov. Test. kaže da je „drvo života na način lijeka priječilo propadanje ljudi“. Ipak, nije apsolutno uzrokovalo besmrtnost. Jer niti se moć koja se nalazila u duši za očuvanje tijela uzrokovala iz stabla života, niti je također moglo tijelu pružiti raspoloženje besmrtnosti, tako da se nikada ne bi moglo raspasti. Što je iz ovoga očito, jer je moć svakoga tijela konačna. Stoga se moć stabla života nije mogla protegnuti na to da dade tijelu moć trajanja kroz beskonačno vrijeme, nego do određenoga vremena. Bjelodano je naime da, što je neka moć veća, to utiskuje trajniji učinak. Stoga, budući da je moć stabla života bila konačna, jednom uzeto čuvalo je od propadanja do određenoga vremena; a kad bi ono isteklo, ili bi čovjek bio prenesen u duhovan život, ili bi opet trebao uzeti sa stabla života.
Odgovor na 1. prigovor: i po tome je jasan odgovor na prigovore. Naime, prvi razlozi zaključuju da nije uzrokovalo nepropadljivost apsolutno. Drugi pak zaključuju da je uzrokovalo nepropadljivost sprječavajući propadanje, na rečeni način.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.