Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 81, a. 1

Je li osjetilnost samo težidbena moć

Prigovor 1. Čini se da osjetilnost nije samo težidbena, nego i spoznajna. Kaže naime Augustin u XII. knjizi De Trin. da je „osjetilni pokret duše, koji se upravlja na osjetila tijela, nama i stoci zajednički“. No osjetila tijela sadržana su pod spoznajnom moći. Dakle, osjetilnost je spoznajna moć.

Prigovor 2. Nadalje, ono što potpada pod jednu diobu čini se da pripada jednomu rodu. No Augustin u XII. knjizi De Trin. dijeli osjetilnost nasuprot višem i nižem razumu; koji pripadaju spoznaji. Dakle, osjetilnost je također spoznajna moć.

Prigovor 3. Nadalje, osjetilnost u čovjekovoj napasti zauzima mjesto zmije. No zmija se u napastovanju praroditelja držala kao ona koja navješćuje i predlaže grijeh; što pripada spoznajnoj moći. Dakle, osjetilnost je spoznajna moć.

Naprotiv, osjetilnost se definira kao „težnja za stvarima koje pripadaju tijelu“.

Odgovaram: čini se da je naziv osjetilnosti uzet od osjetilnoga pokreta, o kojemu Augustin govori u XII. knjizi De Trin., kao što se od čina uzima naziv moći, poput vida od gledanja. Osjetilni je pak pokret težnja koja slijedi osjetnu spoznaju. Čin se naime spoznajne moći ne naziva tako vlastito pokretom kao djelovanje težnje; operacija se naime spoznajne moći dovršuje u tome što su spoznate stvari u onome koji spoznaje, a operacija težidbene moći dovršuje se u tome što se onaj koji teži prigiba k teživoj stvari. I zato se operacija spoznajne moći uspoređuje s mirovanjem, a operacija težidbene moći više se uspoređuje s pokretom. Stoga se pod osjetilnim pokretom razumijeva operacija težidbene moći. I tako je osjetilnost naziv za osjetnu težnju.

Odgovor na 1. prigovor: time što Augustin kaže da se osjetilni pokret duše upravlja na osjetila tijela ne daje se razumjeti da su osjetila tijela obuhvaćena pod osjetilnošću, nego radije da je pokret osjetilnosti stanovito nagnuće prema osjetilima tijela dok naime težimo za onim što se po osjetilima tijela spoznaje. I tako osjetila tijela pripadaju osjetilnosti takoreći kao prethodna.

Odgovor na 2. prigovor: osjetilnost se dijeli nasuprot višem i nižem razumu ukoliko imaju zajedništvo u činu pokretanja; spoznajna je naime moć, k kojoj pripada viši i niži razum, pokretačka kao i težidbena, k kojoj pripada osjetilnost.

Odgovor na 3. prigovor: zmija nije samo pokazala i predložila grijeh, nego je također prignula k učinku grijeha. I u pogledu toga osjetilnost se označuje po zmiji.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.