I, q. 69, a. 2
O proizvodnji raslinja
Prigovor 1. Čini se da se proizvodnja bilja neprikladno čita kao izvršena trećega dana. Biljke naime imaju život kao i životinje. No proizvodnja životinja ne stavlja se među djela razlikovanja, nego pripada djelu uresa. Dakle, ni proizvodnja bilja nije se trebala spominjati trećega dana, koji pripada djelu razlikovanja.
Prigovor 2. Nadalje, ono što pripada prokletstvu zemlje nije se trebalo spominjati s oblikovanjem zemlje. No proizvodnja nekoga bilja pripada prokletstvu zemlje; prema onome u Post 3: „Prokleta zemlja u djelu tvojemu, trnje i drač rađat će ti“. Dakle, proizvodnja bilja općenito nije se trebala spominjati trećega dana, koji pripada oblikovanju zemlje.
Prigovor 3. Nadalje, kao što se biljke drže zemlje, tako također kamenje i kovine; pa ipak se o njima ne spominje u oblikovanju zemlje. Dakle, ni biljke nisu trebale postati trećega dana.
Naprotiv, veli se u Post 1: „Izdade zemlja travu zelenu“; i poslije slijedi: „I bi večer i bi jutro, dan treći“.
Odgovaram: kako je gore rečeno, trećega se dana uklanja bezobličnost zemlje. Opisivahu se pak dvije bezobličnosti oko zemlje: jedna, to što bijaše nevidljiva ili pusta, jer bijaše vodama pokrivena; druga, to što bijaše nesređena ili prazna, to jest nemajući dužne ljepote, koja se zemlji pribavlja od biljaka koje je na neki način odijevaju. I stoga se obadvije bezobličnosti u ovaj treći dan uklanjaju: prva uistinu time što su vode sabrane na jedno mjesto i pojavilo se kopno; druga pak time što je zemlja izdala travu zelenu. Ali ipak u pogledu proizvodnje bilja Augustin misli drukčije od ostalih. Drugi naime tumači vele da su biljke u ovom trećem danu u činu proizvedene u svojim vrstama, prema onome kako zvuči površina slova. Augustin pak, u V. knjizi De Genesi ad litteram, veli da je „tada rečeno da je zemlja proizvela travu i drvo uzročno, to jest da je primila moć proizvođenja“. I to doista potvrđuje autoritetom Pisma. Veli se naime u Post 2: „Ovo su postanci neba i zemlje, kada su stvoreni, u dan u koji Bog načini nebo i zemlju, i svaki grm poljski prije nego što bi nikao u zemlji, i svaku travu poljsku prije nego što bi isklijala“. Prije dakle nego što su nikle nad zemljom, načinjene su uzročno u zemlji. Potvrđuje pak to također razlogom. Jer u onim prvim danima Bog je sazdao stvorenje iskonski ili uzročno, od kojega je djela poslije otpočinuo, a koji ipak poslije, prema upravljanju sazdanim stvarima po djelu rasplođivanja, sve dosad djeluje. Proizvoditi pak biljke iz zemlje pripada djelu rasplođivanja. Nisu dakle trećega dana biljke proizvedene u činu, nego samo uzročno. Premda se, prema drugima, može reći da prva uspostava vrstâ pripada djelima šest dana, a to što iz prvotno uspostavljenih vrstâ proizlazi rađanje sličnih po vrsti, to već pripada upravljanju stvarima. I to je ono što Pismo veli: „prije nego što bi nikao nad zemljom“ ili „prije nego što bi isklijala“; to jest prije nego što bi se iz sličnih proizvodili slični, kao što sada po putu sjetve vidimo da naravno biva. Stoga Pismo značajno veli: „Neka proklija zemlja travom zelenom i koja donosi sjeme“, jer su naime proizvedene savršene vrste bilja, iz kojih bi nicala sjemena drugih. Niti je važno gdje god imale sjemenu moć, bilo naime u korijenu, bilo u stabljici, bilo u plodu.
Odgovor na 1. prigovor: život je u biljkama skriven, jer su lišene prostornoga kretanja i osjeta, kojima se oživljeno ponajviše razlikuje od neoživljenoga. I stoga, budući da nepokretno prianjaju uz zemlju, njihova se proizvodnja postavlja kao neko oblikovanje zemlje.
Odgovor na 2. prigovor: i prije onoga prokletstva trnje i drač bijahu proizvedeni ili u moći ili u činu. Ali nisu bili proizvedeni čovjeku za kaznu; da naime zemlja koju bi zbog hrane obrađivao rađa neke neplodne i štetne stvari. Stoga je rečeno: „rađat će ti“.
Odgovor na 3. prigovor: Mojsije je iznio samo ono što se naočigled pojavljuje, kako je već rečeno. Mineralna pak tijela imaju skriven postanak u utrobi zemlje. I nadalje, nemaju očito razlikovanje od zemlje, nego se čine nekim vrstama zemlje. I stoga o njima nije spomenuo.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.