I, q. 56, a. 1
Spoznaje li anđeo samoga sebe
Prigovor 1. Čini se da anđeo ne spoznaje samoga sebe. Kaže naime Dionizije, u VI. pogl. Angel. Hier., da anđeli ne poznaju vlastite snage. No kada se spozna supstancija, spoznaje se snaga. Dakle, anđeo ne spoznaje svoju bit.
Prigovor 2. Nadalje, anđeo je određena pojedinačna supstancija, inače ne bi djelovao, budući da su čini svojstveni pojedinačnim subsistentnim bićima. Ali nijedno pojedinačno nije shvatljivo. Dakle, ne može se spoznati. I tako, budući da u anđelu nema druge doli umne spoznaje, nijedan anđeo neće moći spoznati samoga sebe.
Prigovor 3. Nadalje, razum se pokreće od shvatljivoga, jer spoznavati je određeno trpjeti, kako se kaže u III. De anima. Ali ništa se ne pokreće niti trpi od samoga sebe; kako je očito u tjelesnim stvarima. Dakle, anđeo ne može spoznavati samoga sebe.
Naprotiv, Augustin kaže, u II. Super Gen. ad litt., da je „anđeo u samome svojemu oblikovanju, to jest rasvjetljenju istine, spoznao samoga sebe“.
Odgovaram: kako je iz gore rečenoga očito, predmet se drukčije odnosi u djelovanju koje ostaje u djelatniku, a drukčije u djelovanju koje prelazi u nešto izvanjsko. Naime u djelovanju koje prelazi u nešto izvanjsko, predmet ili tvar u koju prelazi čin odijeljena je od djelatnika, kao zagrijano od onoga koji zagrijava, i izgrađeno od onoga koji gradi. Ali u djelovanju koje ostaje u djelatniku, da bi proizišlo djelovanje, potrebno je da se predmet sjedini s djelatnikom, kao što se osjetilni predmet mora sjediniti s osjetilom da bi osjećalo u činu. I tako se predmet sjedinjen s moći odnosi prema takvu djelovanju kao oblik koji je počelo djelovanja u drugim djelatnicima, naime kao što je toplina formalno počelo zagrijavanja u vatri, tako je lik viđene stvari formalno počelo gledanja u oku. Ali valja razmotriti da je takav lik predmeta katkada samo u mogućnosti u spoznajnoj snazi, i tada je spoznavatelj samo u mogućnosti; te da bi u činu spoznao, zahtijeva se da se spoznajna moć privede u čin lika. Ako ga pak uvijek u činu ima, ipak po njemu može spoznavati bez ikakve prethodne promjene ili primanja. Iz čega je očito da biti pokrenut od predmeta ne pripada pojmu onoga koji spoznaje ukoliko je onaj koji spoznaje, nego ukoliko je u mogućnosti onaj koji spoznaje. Ništa se pak ne razlikuje, radi toga da bi oblik bio počelo djelovanja, to što je sam oblik prirođen drugomu, i to što je po sebi subsistentan, naime ne bi manje toplina zagrijavala kad bi bila po sebi subsistentna, negoli što zagrijava prirođena. Tako dakle, i ako se nešto u rodu shvatljivostî odnosi kao subsistentni shvatljivi oblik, spoznavat će samo sebe. Anđeo pak, budući da je nematerijalan, jest određeni subsistentni oblik, i po tome shvatljiv u činu. Stoga slijedi da po svojemu obliku, koji je njegova supstancija, spoznaje samoga sebe.
Odgovor na 1. prigovor: to je tekst staroga prijevoda, koji se ispravlja novim, u kojemu se kaže: osim toga i sami su, naime anđeli, spoznali vlastite snage; umjesto čega se u drugome prijevodu imalo: a k tome i oni ne poznaju vlastite snage. Premda se također tekst staroga prijevoda može spasiti s obzirom na to da anđeli ne spoznaju savršeno svoju snagu, prema tome kako proizlazi iz reda božanske mudrosti, koja je anđelima neshvatljiva.
Odgovor na 2. prigovor: o pojedinačnostima koje su u tjelesnim stvarima nema razumske spoznaje, kod nas, ne po razlogu pojedinačnosti, nego po razlogu tvari, koja je u njima počelo individuacije. Stoga, ako neke pojedinačnosti jesu subsistentne bez tvari, kakvi su anđeli, njih ništa ne priječi da budu shvatljive u činu.
Odgovor na 3. prigovor: kretati se i trpjeti pristoji razumu prema tome što je u mogućnosti. Stoga nema mjesta u anđeoskome razumu; ponajvećma s obzirom na to što spoznaje samoga sebe. Djelovanje također razuma nije istoga pojma s djelovanjem koje se u tjelesnim stvarima nalazi, koje prelazi u drugu tvar.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.