Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 55, a. 3

Spoznaju li viši anđeli po općenitijim likovima negoli niži

Prigovor 1. Čini se da viši anđeli ne spoznaju po općenitijim likovima negoli niži. Čini se naime da je opće ono što se od pojedinačnoga apstrahira. Ali anđeli ne spoznaju po likovima apstrahiranima od stvarî. Dakle, ne može se reći da su likovi anđeoskoga razuma više ili manje općeniti.

Prigovor 2. Nadalje, ono što se spoznaje posebno, savršenije se spoznaje negoli ono što se spoznaje općenito, jer spoznati nešto općenito na neki je način sredina između mogućnosti i čina. Ako dakle viši anđeli spoznaju po općenitijim oblicima negoli niži, slijedi da viši anđeli imaju nesavršenije znanje negoli niži. Što je neprikladno.

Prigovor 3. Nadalje, isto ne može biti vlastiti pojam mnogih stvarî. Ali ako viši anđeo po jednome općenitome obliku spoznaje različite stvari, koje niži anđeo spoznaje po više posebnih oblika, slijedi da se viši anđeo služi jednim općenitim oblikom za spoznavanje različitih stvarî. Dakle, neće moći imati vlastitu spoznaju o obama. Što se čini neprikladnim.

Naprotiv, Dionizije kaže, u XII. pogl. Angel. Hier., da viši anđeli imaju udjela u znanju više općenito negoli niži. I u knjizi De causis kaže se da viši anđeli imaju općenitije oblike.

Odgovaram: po tome su neka bića u stvarima viša što su jednome prvome, koje je Bog, bliža i sličnija. U Bogu se pak sva punina umne spoznaje sadrži u jednome, naime u božanskoj biti, po kojoj Bog sve spoznaje. Koja se pak shvatljiva punina u stvorenim razumima na niži način i manje jednostavno nalazi. Stoga ono što Bog spoznaje po jednome, niži razumi moraju spoznavati po mnogome, i to utoliko više po većemu broju ukoliko je razum niži. Tako dakle što je anđeo viši, to će po manjemu broju likova moći shvatiti cjelinu shvatljivosti. I zato njegovi oblici moraju biti općenitiji, kao da se svaki od njih proteže na više toga. I o tome se primjer na neki način može uočiti u nama. Postoje naime neki koji shvatljivu istinu ne mogu shvatiti osim ako im se pojedinačno po pojedinostima ne razloži, a to se doista događa iz slabosti njihova razuma. Drugi pak, koji su jačega razuma, iz maloga mogu mnogo toga shvatiti.

Odgovor na 1. prigovor: akcidentalno je općemu to što se apstrahira od pojedinačnosti, ukoliko razum koji ga spoznaje prima spoznaju od stvarî. Ako pak postoji neki razum koji ne prima spoznaju od stvarî, opće koje on spoznaje neće biti apstrahirano od stvarî, nego na neki način prethodno postojeće prije stvarî, ili prema redu uzroka, kao što su opći pojmovi stvarî u Riječi Božjoj; ili barem redom naravi, kao što su opći pojmovi stvarî u anđeoskome razumu.

Odgovor na 2. prigovor: spoznati nešto općenito izriče se na dva načina. Na jedan način sa strane spoznate stvari, da se naime spozna samo opća narav stvari. I tako je spoznati nešto općenito nesavršenije, nesavršeno bi naime spoznavao čovjeka onaj tko bi o njemu spoznao samo to da je životinja. Na drugi način sa strane sredstva spoznavanja. I tako je savršenije spoznati nešto općenito, savršeniji je naime razum koji po jednome općenitome sredstvu može spoznati pojedine vlastitosti negoli onaj koji ne može.

Odgovor na 3. prigovor: isto ne može biti primjeren vlastiti pojam višestrukoga. Ali ako je uzvišeno, isto se može uzeti kao vlastiti pojam i sličnost različitih stvarî. Kao što je u čovjeku opća razboritost s obzirom na sve čine krepostî; i može se uzeti kao vlastiti pojam i sličnost posebne razboritosti koja je u lavu za čine velikodušnosti, i one koja je u lisici za čine opreza, i tako o drugima. Slično se božanska bit uzima, zbog svoje uzvišenosti, kao vlastiti pojam pojedinačnih stvarî, jer je u njoj ono po čemu joj se pojedinačne stvari suobličuju prema vlastitim pojmovima. I na isti način valja reći o općem pojmu koji je u anđelovu umu, da se po njemu, zbog njegove uzvišenosti, mnoga bića mogu spoznati vlastitom spoznajom.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.